Ambiciozni pilot-projekt Udruge proizvoðača “Proizvodi hrvatskog sela” - lanca trgovina s autohtonim hrvatskim proizvodima - neslavno je propao. Nakon manje od godinu dana potkraj 2008. zatvorena je prva hrvatska trgovina domaćih proizvoda, a ovih dana bit će ugašena i tvrtka.

Udruga oko 40 proizvoðača u ožujku prošle godine otvorila je u Zagrebu, u Vlaškoj ulici, prvu trgovinu a cijeli je projekt pripreman tri godine u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Tri županije - Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Vukovarsko-srijemska - za taj su projekt zajedno izdvojile čak 300.000 kuna.

“Nažalost, nakon devet mjeseci rada trgovina je zatvorena jer promet nije uspijevao pokrivati troškove”, kaže profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Damir Kovačić, jedan od autora pilot-projekta. Troškovi su bili preveliki, a najveći problem je loša lokacija pa ljudi nisu znali da takva trgovina postoji, tvrdi Kovačić. Mjesečni promet iznosio je oko 5000 kuna a bilo je planirano i do 100.000 kuna. Brzo se pokazala se financijska neefikasnost cijelog projekta.

NJEMAčKA sela potresa vrlo čudna pošast: velik broj teladi obolijeva od čudne bolesti pri kojoj im iz kože i otvora na tijelu nekontrolirano curi krv, bez da imaju ikakve ozljede. Mnogi od njih iskrvare i umru u roku od nekoliko sati.

"Krvavi znoj"

Od 2007., kad se bolest pojavila, piše Bild, dokumentirano je 150 slučajeva teladi koja su uginula od posljedica pretjeranog krvarenja. Slike su, kažu seljaci i veterinari, užasne. Telad odjednom počinje krvariti iz svih pora. U meðuvremenu je bolest dobila kolokvijalno ime "krvavi znoj", budući da krv doslovno curi kao i znoj. Veterinari pretpostavljaju da bi stvarni broj teladi uginule od krvavog znojenja mogao biti daleko veći od dokumentiranog. Kako se ne radi o virusu, seljaci nisu obavezni prijaviti slučajeve, a mnogi od njih se boje da će im takva prijava uništiti posao i egzistenciju. Ipak, laboratoriji kažu kako ne postoji opasnost za ljude, čak i ako konzumiraju meso zaražene teladi.

Proslavljeni boksač i uspješni poljoprivrednik Željko Mavrović bacio se u politiku. Izborna skupština Hrvatskog seljačkog saveza izabrala ga je za predsjednika kako bi ojačao, promicao i zaštitio seljačka obiteljska gospodarstva.

Protukandidata Tomislava Pokrovca pobijedio je s dvostruko većim brojem glasova. Mavrović je istaknuo da je svjestan problema u kojima su se našli seljaci, te da se nada da recesija na gospodarstvo ipak neće toliko utjecati.

- Provedba proljetne sjetve nije upitna, bit će obavljena i neće biti značajno skuplja od lanjske, ali će cijena poljoprivrednih proizvoda biti niža - i to moramo prihvatiti. Ministarstvo poljoprivrede odradit će svoj dio posla, isplatit će poticaje, organizatori poljoprivredne proizvodnje neće se povući, kao ni preraðivači od otkupa, jer od toga žive, izjavio je, izmeðu ostalog, Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na jučerašnjem sastanku Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela, koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek. U izlaganju većeg broja sudionika skupa iznesene su vrlo pesimistične prognoze; od toga da nemaju novca za sjetvu a nitko je ne želi ugovarati i kreditirati te da su pred dužničkom ropstvom.

Preraðivači su se žalili da ih “šamaraju“ banke kako hoće, a čulo se čak i da bi moglo doći do odustajanja od sjetve općenito, te da će Hrvatskoj zaprijetiti glad. Na sve to Kuterovac je reagirao vrlo oštro. Iako je tema sastanka bila provedba proljetne sjetve, najviše se izlaganja odnosilo na višak pšenice, otkup nove pšenice i na njezinu otkupnu cijenu. “Do sada je u dva mjeseca država isplatila više od 600 milijuna kuna poticaja, a iako je u recesiji, isplatit će sve državne potpore u zakonskom roku. Do kraja travnja isplatit će još 1,4 milijardi kuna poticaja. Ako to nije novac za provedbu sjetve - za što je onda?“ -”, rekao je Kuterovac poručivši da ne možemo više razmišljati na način da uvijek država treba sanirati nečije dugove jer mi smo svi ta država.

Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.

Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da naðu put prema tanjurima graðana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvoðači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, tako da trgovci moraju tražiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.