Nakon spektakularnog povratka lipicanaca u ergelu Lipik iz 16-godišnjeg ratnog prognanstva, očekivao se lijep nastavak priče o tim plemenitim životinjama, posebno nakon što je ergela postala Državna u okviru Hrvatskog centra za konjogojstvo, koje je takoðer smješteno u Lipik.

Država je do sada izmirila troškove smještaja i ishrane konja od listopada 2007. do studenoga 2008. godine Poljoprivredi Lipik u iznos u od 1,28 milijuna kuna, a preostalo plaćanje do kraja veljače je zapelo zbog nepotpisanog ugovora. Zbog toga je i Hrvatski centar za konjogojstvo i Grad Lipik iznenadio sadržaj dopisa kojim Poljoprivreda Lipik odbacuje sve prijedloge ugovora o najmu ekonomskog dvorišta ergele i traži da se paralelno s tim rješava pitanje njihovog zahtjeva za zemljište.

U dopisu koji je poslan 18. veljače, Poljoprivreda Lipik traži da se izvrše dospjele obveze plaćanja najma od prosinca do veljače, a da se od 1. ožujka do 30. travnja izradi novi ugovor. To znači, piše u dopisu, da do kraja travnja HCK koristi objekt konjušnice i gnojnicu, a ukoliko se do tada ne razriješe pitanja tražene zemlje, bit će Hrvatskom centru za konjogojstvo uskraćeno korištenje objekata u koje su smješteni konji.

Stonski školjkari traže oslobaðanje od plaćanja koncesija u III. zoni Malostonskog zaljeva, gdje im već godinama sav uzgoj dagnji i kamenica uništava orada, a zahtjev ovim povodom već je adresiran Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI).

Potvrdio nam je to predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske žustonpanije Ante Pavlović, ponavljajući kako je “zbog kritične situacije uzgajivačima nužna hitna pomoć”.

- Nadamo se da će Ministarstvo mora imati razumijevanja za nevolje stonskih školjkara - dodaje Pavlović, precizirajući kako je dopis s juga, posredstvom krovne cehovske organizacije hrvatske Obrtničke komore, “upućen potkraj prošloga tjedna”.

Na regionalno savjetovanje proizvoðača mlijeka Sjeverozapadne Hrvatske, prvo uopće takvog karaktera, danas su u Molve farmeri iz čak sedam županija došli žedni znanja, ali više gladni odgovora na aktualnu mliječnu “krizu”, pogonjenu prošlotjednim snižavanjem otkupne cijene te namirnice. Stanko Salaj iz Gole od 30 krava godišnje proda oko 7200 litara mlijeka, a smanjenjem cijene 20 lipa godišnje bi izgubio oko 5000 kuna.

Opstanak seljaka

- Moguće je naučiti povećati proizvodnju mlijeka, no bojim se da će premije po litri biti manje, a što ćemo tad? Isto se pita i Branko Karamarković iz čaðavice kod Slatine, vlasnik nedavno otvorene farme sa 60 muznih krava.

- Možemo li opstati s tim mjerama, pored kredita koje smo podigli? Propast će nam farme, da li nam uopće treba mlijeko?

U posljednjih godinu dana pčelari SAD-a i Europe prijavili su velike gubitke pčelinjih zajednica. Tijekom zime 2006./2007. gubici u SAD-u iznosili su oko 34 posto, a u Hrvatskoj tijekom zime 2007./2008. oko 27 posto.

Najnoviji podaci iz Hrvatskoga pčelarskog saveza (HPS) govore o 80.000 izgubljenih pčelinjih zajednica, a neposredna šteta za pčelare u našoj zemlji iznosi oko 10 milijuna eura.

Posredna šteta od gubitka pčelinjih zajednica, kao glavnih oprašivača poljoprivrednih kultura, u Hrvatskoj je mnogo veća i iznosi oko 100 milijuna eura.

Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak usjeva, a da pčele oprašuju više od 70 posto tih usjeva. Stoga bi nestanak pčela na odreðenoj lokaciji uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta što bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Bilo bi stoga nerazborito promatrati pčele samo kao ekonomske životinje, pa ih moramo promatrati kao ekološke životinje važne za cijelu biocenozu.

Odluka hrvatskih mljekara o snižavanju otkupne cijene mlijeka za deset posto je jednostrana, nepromišljena i bezobrazna. Tražimo da se hitno preispita opravdanost uvoðenja novih cijena i da se kooperanti žurno pozovu na razgovore.

 Ako to ne učine, pozvat ćemo sve seljačke i mljekarske udruge na prosvjede u kojima ćemo blokirati sve hrvatske mljekare, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Virovitici predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci Mato Mlinarić.

Snižavanje otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka od 1. ožujka u petak je najavilo Gospodarsko interesno udruženje Croatiastočar. Objasnili su kako je potrebno pristupiti modelu tržišnog formiranja cijene svježeg sirovog mlijeka, uvažavajući pritom kretanja cijena u zemljama okruženja i Europskoj uniji kako bi domaća mliječna industrija mogla biti konkurentna i nastaviti ulaganja u razvoj i povećanje proizvodnje.