U Bjelovaru je danas svečano otvorena dvodnevna izložba “Hrvatski zadružni proizvod”, koja je okupila 80 zadruga s oko 400 izloženih finalnih proizvoda.

Uvažavajući htijenja zadrugara, uvedena je i prodaja zadružnih proizvoda, što je ujedno i najbolja promocija. Naglasak je meðu ostalim na autohtonim, te zaštićenim proizvodima, a može se razgledati i kupiti širok asortiman vina, sireva, meda, suvenira, maslinovog ulja, ali i lički krumpir, te čipka. - Široj javnosti želimo predstaviti bogatstvo i različitost hrvatskog autohtonog zadružnog proizvoda, te ukazati na učinke i prednosti zajedničkog rada u zadruzi kako bi ostalima još više približili zadružni oblik organiziranja - ističe Vedrana Stecca, predsjednica uprave Hrvatskog saveza zadruga.

VIROVITICA - Uz recesiju, porast ulaznih troškova i poteškoće na tržištu, proizvoðače i doraðivače duhana u Podravini i Slavoniji ove će godine pogoditi i nove zakonske mjere vlade kojima se regulativa državnih poticaja, ali i drugo, prilagoðava zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što posredno ugrožava opstanak oko 2500 radnih mjesta u regiji.

Unatoč poteškoćama, u Hrvatskim duhanima Virovitica u tijeku je sjetva sjemena duhana u striroporne plitice koje će se prenijeti u hidroponski uzgoj u gospodarstva duhanskih uzgajivača. Za sadnju na 4700 hektara do sredine ožujka u poslovnim centrima u Virovitici, Kutjevu i Pitomači Hrvatski duhani zasijat će presadnicama oko 700.000 stiropornih plitica.

Proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji planira se obaviti na 108.000 hektara poljoprivrednih površina, ali bi mogla biti vrlo neizvjesna jer se uz lošije prošlogodišnje financijske učinke za neke kulture javljaju problemi s ugovaranjem planiranih sjetvenih površina i nabavom umjetnoga gnojiva, doznaje se u osječkoj Županijskoj komori.

Prema podacima Komore u toj se županiji kukuruzom planira zasijati 74.500 hektara, sojom 11.000, a suncokretom 10.000 hektara, dok je šećernom repom predviðeno zasijati 9.000 hektara.

Voditelj Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke Komore Ernest Nad napominje kako je plan sjetve nešto veći u odnosu na protekle godine posebice jer je poraslo zanimanje za sjetvu soje, koja je, za razliku od nekih drugih kultura, prošle godine imala bolje financijske učinke za proizvoðače.

 Nizom mjera koje je sufinancirala Osječko-baranjska županija u području poljoprivrede, tijekom proteklih pet godina otvorena su brojna radna mjesta.

Jedan od naših ciljeva bio je i pomoći pri podizanju većeg broja novih voćnjaka. Do sada je već zasaðeno novih 3.000 ha voćnjaka. Sada nam predstoji otvaranje preradbenih kapaciteta, pakirnica, hladnjača i slično. Izjavio je to, izmeðu ostalog, župan osječko-baranjski Krešimir Bubalo na jučerašnjoj radionici o zimskoj rezidbi jabuka koju su organizirali Klaster “Slavonska jabuka” i Poljoprivredna savjetodavna služba Osječko-baranjske županije.

Bubalo je naglasio i da je od iznimnog značenja udruživanje voćara s ciljem lakšeg nastupa na tržištu, ali i održavanja ovakvih ili sličnih edukacija. - Jedan od osnovnih ciljeva je znanje struke podijeliti s proizvoðačima, a radionice su upravo mjesto za to - rekao je Bubalo.

Istarski pčelari od prodaje meda godišnje teoretski mogu zaraditi 1,75 milijuna kuna, no budući da se u Istri prodaje puno meda koji dolazi izvan Istre, prostora za povećanje proizvodnje i bolju tržišnu afirmaciju istarskog meda, s priznanjem njegove kvalitete zaštitom geografskog podrijetla, itekako ima.

Nemalu buru u pčelarskim redovima izazvali su nedavni javni istupi Ivana Bračića, pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, u tom Ministarstvu zaduženog za mala i srednja gospodarstva i zadruge, u kojima je naglašavao da se veći dio trgovine medom u Hrvatskoj odvija u »sivoj zoni«, zbog čega državni proračun gubi milijune kuna, a na tržište, meðu ostalim i u ustanove poput bolnica, škola i vrtića, zbog toga dolazi i patvoreni med.

Ovo je Bračić izrekao na konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika Koordinacije tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije. Hrvatski pčelarski savez već je odgovorio na Bračićeve optužbe, uglavnom opovrgavajući njegove navode, ali se u javnosti moglo čuti i da je ovaj doministrov istup tendenciozan budući da je Bračić utemeljitelj tvrtke PIP, najvećeg otkupljivača i trgovca medom u Hrvatskoj. Iz prepiske, odnosno polemike izazvane Bračićevim istupom, koja se prilično pregledno može pratiti i na internetu, proizlaze i neke zanimljive brojke o razmjerima trgovine medom u Hrvatskoj.