VOćIN - S ciljem bržeg rješavanja nagomilanih problema u stočarstvu u nedjelju je u Voćinu osnovan ogranak nevladine Udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka kojoj je pristupilo tridesetak stočara iz sela pod Papukom.

Za predsjednicu je izabrana Lucija Biljaka, dopredsjednik je Mario Cingel, tajnik Zoran Jaković, rizničar Ivan Barić i član Predsjedništva Krešimir Turk. Na osnivačkom skupu stočari, koji na livadama pod Papukom uzgajaju više o 5000 komada ovaca i goveda, istaknuli su potreba da država, u okviru stvaranja novih poticaja, osigura kvalitetnije uvjete za brži razvoj finalnih proizvoda na bazi proizvodnje mesa i mlijeka. - Cilj nam je razvoj tzv. realne poljoprivrede, a u Voćinu, pa i na drugim područjima, najveći je problem gospodarenje državnim zemljištem.

Voćari su na sastanku u Rovinju od Vlade zatražili milijardu eura investicija koje bi omogućile izvoz voća, ali i smanjenje uvoza nakon što uspijemo proizvesti dovoljno za cijelo domaće tržište.

Procjenjuje se da bi država u razvoj voćarstva trebala uložiti oko jedne milijarde eura što bi bilo dovoljno da Hrvatska postane značajna izvoznica voća, odnosno to bi omogućilo da izvozi voća u vrijednosti 300 do 350 milijuna eura, istaknuto je na 4. meðunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju voćara koje danas završava u Rovinju.

Voćari ističu kako je nužno povećati proizvodnju voća kojeg Hrvatska godišnje uvozi za oko 160 milijuna eura, a da bi se to postiglo potrebna su veća ulaganja u postojeće i nove nasade.

Procjenjuje se da bi trećina novca utrošena na uvoz voća u proteklih 18 godina, ili više od sedam milijardi kuna, bila dovoljna da Hrvatska preraste u značajnu izvoznicu voća, naglašeno je na skupu. Jedino tako, kažu voćari, bit će moguće podići nove tisuće hektara voćnjaka i ostvariti izvoz kvalitetnog voća.

ORAHOVICA - Poljoprivredno poduzeće Orahovica, s 567 stalno zaposlenih i 110 sezonskih radnika, jedno je od rijetkih u Slavoniji koje nije uništila privatizacija i pretvorba, koje dobrom poslovnom politikom, novim programima u razvoju vinogradarstva i voćarstva, traži rješenja i za nastale recesijske probleme.

Od 170 milijuna kuna ukupnog prihoda u 2008. godini orahovički poljoprivrednici uspjeli su proizvesti oko 7 milijuna kuna dobiti. - Uprava poduzeća procijenila je da iz krize možemo izići samo povećanim i kvalitetnijim radom, novim visokodohodovnim proizvodnjama u vinogradarstvu i voćarstvu i racionalizacijom poslovanja.

GOSTUJUćI u emisiji "Sparing s Antom Prkačinom" na zagrebačkoj lokalnoj televiziji OTV, bivši boksački šampion Željko Mavrović govorio je o svom poslovnom carstvu koje je izgradio na proizvodnji zdrave ekološke hrane.

Mavrović je objasnio da se proizvodnja ekološki zdrave hrane bazira na tragu opće potrebe za održivim razvojem na zemlji. Pri tom je istakao da će se sve zemlje svijeta tijekom idućih desetak godina suočiti s velikim problemima s energijom ukoliko se naðe zamjena za naftu.

Mavrović je pokretanje posla sa zdravom hranom usporedio s velikim naporima koje je kao boksač uložio u svoju sportsku karijeru te je istakao da mu je bavljenje proizvodnjom ekološke hrane omogućilo novi životni uspjeh koji je ostvario nakon uspješne sportske karijere.

Malom izložbom pčelinjih proizvoda Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije obilježio je u ponedjeljak Dan pčelara Hrvatske, podsjetnik na davni 2. ožujka 1879. godine kada je u Osijeku osnovan Savez pčelara Slavonije.

»I u Vinkovcima pčelari imaju drugu tradiciju, a svoju su prvu udrugu osnovali 1885. godine da bi nekoliko godina potom udrugu osnovao i Vukovar«, podsjeća Drago Josipović, predsjednik vukovarsko-srijemskog pčelarskog saveza unutar kojega je danas šest udruga sa 180 registriranih pčelara koji godišnje iz 12.000 košnica u svom posjedu proizvedu 600 tona meda.

Novim pravilnikom pčelarima je ozakonjena prodaja »od vrata do vrata« i na tržnicama što je takoðer pridonijelo porastu prodaje i uzlaznim trendovima u pčelarstvu.
Pčelarska zadruga »Nektar« iz Nuštra kao i obiteljsko gospodarstvo »Knežević« iz Šiškovaca odlučili su se i na nešto zahtjevniji program te su ishodili »veterinarski broj« udovoljivši svim propisima pa proizvode od meda isporučuju i trgovačkim lancima.