Bjelovarsko-bilogorska županija jedina je u Hrvatskoj u kojoj još nisu isplaćeni poticaji za proljetnu sjetvu, za što je izravno odgovorna aktualna županijska vlast - ustvrdili su na današnjoj novinarskoj konferenciji predsjednik ŽO SDP-a Miro Kolić i Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić.

Zna li se da je u pojedinim županijama već isplaćeno 50 posto poticaja za sjetvu kukuruza, u kako bi zbog “kresanja” novca iz državnog proračuna mogli ostati bez potpora, što znači neizvjestan početak sjetve i osjetno manju ljetinu. Stoga je M. Kolić zatražio hitno sazivanje sjednice županijskog Poglavarstva s koje bi mjerodavnima uputili zahtjev za isplatom poticaja kako bi se barem djelomice mogli poštivati agrotehnički rokovi.

- Premda smo prema poljoprivrednoj proizvodnji i broju obiteljskih gospodarstva jedna od najjačih županija našim seljacima nisu isplaćeni poticaji ne samo za kukuruz, već i mlijeko, soju i ostale proizvode. Lome li se baš na nama neke političke igre - ne znam, ali je očito kako ne ide glatko ni s nekim drugi projektima poput gradnje bolnice, ceste ili pruge - tvrdi Kolić.

Otkupne cijene sirovog mlijeka koje će ubuduće mljekarska industrija plaćati proizvoðačima mlijeka, više neće biti fiksne, unaprijed dogovorene kao dosad, već će se formirati tržišno, na osnovi mjesečnog izvješća o cijeni mlijeka u 25 zemalja EU-a.

Dogovoreno je to jučer na sastanku proizvoðača i preraðivača mlijeka u Ministarstvu poljoprivrede, nakon što su, podsjetimo, u veljači mljekarske tvrtke odlučile seljacima plaćati deset posto manju otkupnu cijenu, a seljaci pak negodovali, napominjući kako zbog svojih velikih kreditnih zaduženja nemaju dodatnog prostora za snižavanje cijene mlijeka. Jučer je, stoga, dogovoreno i to kako će Ministarstvo poljoprivrede idući tjedan održati sastanak s komercijalnim bankama te pokušati dogovoriti reprogramiranje kredita proizvoðačima mlijeka.

Niske temperature odgodile su početak sjetve šećerne repe na području Osječko-baranjske županije. Kako je navela Renata Tokić Glavaš, voditeljica sirovinske službe u Kandit Premijeru, rokovi sjetve šećerne repe (optimalni počeli 15. ožujka) bit će pomaknuti, odnosno najvjerojatnije će sjetva u punom jeku početi tek tijekom idućeg tjedna.

- Pojedini proizvoðači su već počeli sjetvu šećerne repe, no riječ je samo o vrlo malim površinama. Poznato je da je šećerna repa kultura izuzetno osjetljiva na niske temperature, stoga je naša preporuka proizvoðačima da ne žure sa sjetvom - kazala je Renata Tokić Glavaš, dodavši kako je Kandit Premijer do sada u Hrvatskoj ugovorio repu na 6.000 ha, a proizvoðače kreditira najkvalitetnijim sjemenom, zaštitom i mineralnim gnojivom.

Krajem lipnja hrvatski će vinari imati prilike ponuditi svoje najbolje proizvode u zemlji domovini ponajboljih vinskih sorti i stručnjaka za vinarstvo i vinogradarstvo.

Povodom održavanja 32. svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva i 7. generalne skupštine Meðunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) krajem lipnja u Zagrebu, u hrvatskom Veleposlanstvu u Parizu večeras će se održati promocija hrvatskih vina.

Organizatori prezentacije su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu i Hrvatska gospodarska komora. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Josip Kraljičković predstavit će Hrvatsku kao zemlju koja se tradicionalno bavi uzgojem vinove loze i vinarskom proizvodnjom, izvijestili su iz tog ministarstva.

Nakon ulaska u Europsku uniju i hrvatski poljoprivrednici morat će se pridržavati zakonskih obveza kojima se od njih traži da skrbe o zaštiti prirode i okoliša, istaknuto je na seminaru održanom u srijedu u sklopu programa Cards pod nazivom »Jačanje kapaciteta za primjenu EU zakonodavstva o zaštiti prirode i okoliša u poljoprivredi«. Projekt se provodi od sredine 2007., završit će potkraj ovog mjeseca, a cilj mu je pomoći Hrvatskoj da uskladi poljoprivrednu praksu sa zahtjevima europskog zakonodavstva.

Poljoprivreda je, uz energetiku i transport, jadan od sektora koji najviše utječe na prirodu i okoliš, kazao je voditelj projekta Davor Percan. Meðutim, mjere koje bi trebale regulirati i ograničiti negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš rijetko se primjenjuju u praksi, a hrvatski zakoni još nisu usklaðeni s odgovarajućom regulativom. Stoga je nužno, kazao je Percan, raditi na usklaðivanju poljoprivrednog sektora s tim propisima, jer će njihovo poštivanje biti uvjet za ostvarivanje prava na poljoprivredne poticaje.