Prema popisu Ministarstva poljoprivrede, dravnu potporu za neki oblik poljoprivredne proizvodnje lani je u Hrvatskoj dobilo 85.000 proizvoðača, velikih i malih, kojima je iz dravne blagajne uplaćeno ukupno 2,5 milijarda kuna. Osim velikih proizvoðača poput Agrokora, čijih je pet tvrtki lani od drave dobilo 125 milijuna kuna, potpore su odlazile i malim seoskim domaćinstvima, primjerice, po 2.500 kuna za kupnju inox posude za pravljenje vina, nekoliko tisuća kuna za proizvodnju slavonskog kulena i slično. Koliko je od 2,5 milijarda kuna neopravdano potrošeno, nemoguće je, meðutim, doznati. Drava ima zakonsku obvezu prekontrolirati samo pet posto onoga što iz njenog depa ode u privatni dep.
Prema odgovoru Ministarstva poljoprivrede našem listu, lani je izvršen nadzor nad 6.119 korisnika dravnih poljoprivrednih potpora, što je samo sedam posto od ukupnog broja korisnika. Tih nešto više od šest tisuća prekontroliranih dobilo je od drave 410,2 milijuna kuna, što je ujedno jedinih 16,4 posto prekontroliranih, a potrošenih sredstava.
I trgovci će morati srušiti svoje cijene zbog pada prometa u trgovinama i jeftinijih proizvoda u susjednim zemljama
Hrvatska se konvencionalna poljoprivreda ne moe nositi s konkurencijom iz Europske unije. Organska je proizvodnja ono čime moemo konkurirati. To je trišna niša u kojoj hrvatski poljoprivrednici mogu najbolje iskoristiti specifične preduvjete podneblja i uspješno konkurirati proizvoðačima iz naprednijih zemalja, a posebno zato što je ekohrana sve traenija i postie cijene zbog kojih se ulazak u takvu proizvodnju isplati više nego ostanak u konvencionalnoj, smatra Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap koja je upravo radi pruanja pomoći ekološkim poljoprivrednicima počela provedbu projekta EcoCompetitive. 
Hrvatska industrija šećera nalazi se pred velikim teškoćama jer se u Europskoj uniji provodi reforma trišta šećera, ali s obzirom na prošlogodišnje rezultate poslovanja, stalni rast proizvodnje i velika ulaganja u modernizaciju kapaciteta, u virovitičkoj šećerani Viro s mnogo optimizma gledaju u budućnost. Prosječan urod šećera 2002. godine, kada je tvrtka bila u stečaju, bio je 4,2, a prošle godine devet tona po hektaru, što je iznad europskog prosjeka. 
Zamisao o osnutku Hrvatskoga pčelarskog centra (HPC) pojavila se 2008. na radnom sastanku Hrvatskoga pčelarskog saveza (HPS) i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu prilikom rasprave o stanju u pčelarstvu.
