Smanjenje PDV-a na hranu i piće s 22 na deset posto antirecesijska je mjera za pomoć hrvatskom turizmu o kojoj ozbiljno razmišljaju u Ministarstvu turizma. O efektima te mjere na ovogodišnju turističku sezonu ministar Damir Bajs najkasnije bi sutra trebao informirati premijera Sanadera i ostale članove Vlade. S obzirom na to da većina mjera zadire u državni proračun, konačna odluka o prihvaćanju Bajsova akcijskog plana bit će na ministru financija Ivanu Šukeru.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na Mediteranu koja ima tako visoku stopu PDV-a u ugostiteljstvu. U Grčkoj ona iznosi osam posto, u Italiji deset, a u Španjolskoj sedam posto. Dio stručnjaka, koje je angažiralo Ministarstvo radi izrade akcijskog plana za spas hrvatskog turizma 2009. godine, izlaz iz krize vidi upravo u niveliranju stope PDV-a na hranu i piće s onom koja je na snazi u konkurentnim zemljama. Drugi, pak, smatraju da je ta mjera dvosjekli mač.

Paška sirana pred većim je tržišnim iskorakom jer uz novi objekt dnevna proizvodnja i prerada mlijeka Sirane može dosegnuti 100.000 litara mlijeka, i to po standardima Europske unije (EU). Prije investicije teške više od 28 milijuna kuna, mogućnosti staroga pogona bile su neusporedivo manje - dnevni je maksimum bio 30.000 litara mlijeka. Projekt nove sirane prepoznao je EU davši mu “vjetar u leða” bespovratnim sredstvima SAPARD programa iz kojega je povučeno najviše moguće - 10 milijuna kuna. Sudionicima drugoga kruga natječaja zaključenoga u srpnju 2007. godine novac je stigao nedavno. Oni sada imaju i europski izvozni broj koji im otvara poveće izvozne mogućnosti.

Ozbiljan rad na pripremama

“Ozbiljno smo radili na pripremama, educirali djelatnike za taj proces, borili se s izvoðačima radova. Svi traženi dokumenti zahtijevaju veliku detaljnost, a osim toga, kontrola procesa pripreme i sudionika treba biti na visokoj razini. Tijek pripreme bio je iznimno zahtjevan, ali to i nije takav 'bauk' kakvim se smatra, i u konačnici se - isplati! Važnim se pokazala i kvalitetna suradnja s lokalnom zajednicom koja nam je izlazila u susret brzim izdavanjima potrebnih dokumenata”, objašnjava Ante Pernar, direktor Paške sirane dodavši kako su zbog tečajnih razlika i mijenjanja graðevinske dozvole izgubili 150.000 kuna bespovratnih sredstava.

Prema podacima časopisa Lider, u Vukovarsko-srijemskoj županiji lani je odjavljeno stotinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Meðu tom je statistikom i Antun Lošić iz Starih Mikanovaca, koji se od 1995. intenzivno bavio svinjogojstvom, ali je odustao jer u tome nije vidio računicu.

– Imao sam 45 krmača i godišnje tovio oko 800 tovljenika hranom koju sam proizvodio na 30 hektara zemlje. Ipak, nije se isplatilo jer kod nas je otkup neorganiziran, veliki proizvoðači uništavaju male, a i kupci su nas ucjenjivali. Nekoliko godina sam morao prodavati svinje po 7 ili 8 kuna za kilogram da bih barem dijelom smanjio gubitak, a o zaradi se nije moglo ni razmišljati.

Osim toga, bolest mi je zahvatila prasce i krmače, pa sam morao kupovati prasce za tov i odlučio sam stati. U zadnje dvije godine izgubio sam sigurno 250.000 kuna, ako ne i više – priča Lošić dok pokazuje prazne svinjare u koje je uložio 300.000 kuna, od čega je pola kredit.

Skupina veterinara upozorava da će država usvajanjem dva nova pravilnika o veterinarstvu, koji na snagu stupaju 1. travnja, ukinuti svakodnevnu kontrolu u proizvodnji, što će omogućiti mesnoj industriji da radi što hoće

Time će se se u pitanje dovesti zdravstvena ispravnost mesa, odnosno, kako su u e-mailu upućenom Jutarnjem listu naveli, “omogućiti uvozno-profiterskim klaoničarskim i mesopreraðivačkim lobijima još veća sloboda u njihovim mutnim radnjama”.

Dva pravilnika, kako tvrde veterinari, ukinut će svakodnevnu kontrolu u objektima za preradu i rasijecanje mesa, ribe i mlijeka, kao i u maloprodaji mesa i proizvoda od mesa, ali će dokinuta biti i veterinarska kontrola na tržnicama, koja će se sada prepustiti samo sanitarnim inspektorima.

Hrvatska će domaćem i stranom tržištu ponuditi dovoljno kvalitetnih prehrambenih proizvoda i smanjiti uvoz. Na svjetskom tržištu konkurentni smo u proizvodnji kukuruza, pšenice, vina, maslinova ulja i mandarina. Bilježimo i rekordan izvoz tune, a naši konjunkturni izvozni proizvodi su šećer, cigarete, umaci, pivo..., kaže ministar Božidar Pankretić

Unatoč ozbiljnijem iskoraku na početku godine, kad je izvoz hrane bio veći za 27,3 posto, a uvoz smanjen za 17,5 posto, te raspoloživim prirodnim resursima, proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj još je nedostatna. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da moramo priznati da postojeća naslijeðena poljoprivredna struktura, osobito kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu kao ograničenom resursu od posebnog državnog značenja, nije povoljna. Dodaje da je zato aktualna poljoprivredna politika i usmjerena na povećanje i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda. Osim toga i na pokretanje proizvodnje na oko milijun neobraðenih hektara i to na način da zemljište bude na raspolaganju onima koji se žele i mogu baviti poljoprivredom.