Riba je namirnica koju treba jesti što je češće moguće, ali je mnogi, nažalost, na svom jelovniku imaju tek dva puta godišnje, na Badnjak i na Veliki petak. Za one koji nisu ljubitelji te iznimno vrijedne i zdrave namirnice moguće rješenje stiže iz susjedne Srbije.

Dosad smo jeli pečenu, prženu, kuhanu ili ribu na roštilju, a poduzeće Cucina iz Gornjeg Milanovca predstavilo je riblji pršut, što je jedinstveni proizvod na svjetskom tržištu, javlja Tanjug. Riblji pršut iz Srbije pravi se isključivo od domaće riječne ribe kojoj se dodaju mediteranski začini.

Obiteljsko gospodarstvo Šimanović, supružnici Snježana i Tomislav, te sinovi Hrvoje i Tomislav, iz čačinaca, jedini je registrirani proizvoðači sira u Virovitičko-podravskoj županiji. Na svom imanju u predjelu Lipovac obitelj Šimanović uzgaja pedesetak koza, od kojih dobiva od tri do pet litara mlijeka dnevno i približno tonu sira godišnje.

Njihovi mekani i polutvrdi sirevi te sirni i mliječni namazi, jogurti, ribanci i sirevi obogaćeni plemenitim plijesnima osvojili su nepca gurmana, a svaki od proizvoda na specijaliziranim izložbama i sajmovima dobio je priznanja te zlatne, srebrne i brončane plakete. Sirevi Snješko i Plemko su na Izložbi hrvatskih ovčjih sireva u Svetom Martinu, u konkurenciji 170 sireva, proglašeni šampionom kvalitete i dobili najveća priznanja!

Bjeloruski i ruski znanstvenici nadaju se da će se genetski modificirano kozje mlijeko moći upotrijebiti kod majka koje ne mogu dojiti svoje dijete.

Projekt uključuje razvijanje antibiotičke kvalitete laktoferina, imunološkog proteina koji se nalazi u majčinom mlijeku, ali koji se može dodati kozjem mlijeku preko genetske modifikacije.

Dr. Elena Sadchikova, koja vodi to istraživanje, kaže da se na farmi izvan Moske uzgaja 90 genetskih modificiranih mladih koza i koje će, nadaju se znanstvenici, dati mlijeko iste - ili veće - kvalitete laktoferina koje je u majčinom mlijeku.

Na sajamskom prostoru u Gudovcu zatvoren je 5. meðunarodni pčelarski sajam, na kojem se pojavilo više od 70 izlagača iz Hrvatske i inozemstva.

Prema procjenama organizatora, ovogodišnju je manifestaciju razgledalo više od šest tisuća posjetitelja, a u prodajnom dijelu, na kojem je izložena pčelarska oprema i medni proizvodi, zabilježen je utržak od nekoliko milijuna kuna.

Tome su su svakako pridonijele i nešto popularnije cijene meda koji se prodavao po 25 kuna za kilogram, dok su meðu opremom najtraženije bile košnice te pojedini preparati za suzbijanje pčelinjih bolesti. U hrvatskom pčelarstvu stvari se mijenjanju na bolje, potvrdio je to i za otvaranja ovogodišnjeg sajma ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, i to podatkom prema kojem je lani izvezeno 2000 tona meda, a uvoz je bio gotovo deseterostruko manji.

To se pokraj ostalog pripisuje i sustavu poticaja koji su od 2007. godine desegnuli razinu od 50 milijuna kuna, što znači kako i država u pčelarstvu sve više prepoznaje jak gospodarski potencijal.

čvarci, proizvod tradicionalnih slavonskih svinjokolja, od prije nekoliko dana zaštićena su robna marka! Na zahtjev slavonskobrodskog proizvoðača kulena Tomislava Galovića, Državni zavod za intelektualno vlasništvo izdao je patent kojim su čvarci stekli status autohtonog slavonskog proizvoda s geografskim porijeklom.

– Za čvarke smo izvadili patent, zaštitili geografsko porijeklo na razini Hrvatske te zaštitili industrijski dizajn i ambalažu. Tim je dokumentima precizno definirano tko i na koji način može proizvoditi čvarke u Hrvatskoj te ih plasirati na tržište. Sljedeći korak je udruživanje hrvatskih proizvoðača čvaraka kako bi zajedno ishodili patent na europskom tržištu - kaže Galović koji je, kao svoj prvi patent prije 12 godina zaštitio autohtoni slavonski kulen.

Kako kaže, Hrvatska danas ima devet patentiranih prehrambenih proizvoda, čime znatno zaostaje za zemljama u regiji, jer ih primjerice, samo Makedonija ima 40. Zbog velike potražnje na tržištu, ali i zbog nove genetike mesnatih svinja koje pri uzgoju stvaraju vrlo malo masti, čvarci postaju sve skuplja i cjenjenija roba.