Zadarska poduzetnica Hana Medin, vlasnica tvrtke "Telluris-Medin" sklopila je ugovor vrijedan 230.000 eura s kineskom firmom Jinweiaoxiang International Trade Co iz Pekinga. Za tu cijenu u Kinu će isporučiti 20 tona puževa koje uzgaja na farmi u Briševu, 250 tona humusa sa svoje farme u Murvici, te 50 kilograma glista – kalifornijskih gujavica. Kad su u pitanju puževi i humus, riječ je o trenutačnoj godišnjoj proizvodnji tvrtke Telluris – Medin, a prvom pošiljkom glista će se isprobati najbolji način njihova transporta.

- Gujavice još nisu išle na tako dalek put pa ne znamo kako će se ponašati u transportu. Za prvi avionski prijevoz bit će u hladnjačama, u svom prirodnom okruženju, humusu, pa ćemo vidjeti je li to dobar način transporta ili trebamo tražiti novi. Do krajnje destinacije, one, dakako, moraju stići žive. Isto je i s puževima, ali s njima nema problema, jer će putovati u stanju hibernacije u kojoj u hladnjačama mogu izdržati i tri mjeseca – govori Hana Medin.

Velike mljekare su posegnule za uvozom, dok se domaćem mlijeku ruši cijena te ministarstvo mora doplaćivati za tržinu cijenu. Litra mlijeka proizvedena u Hrvatskoj 30 posto više je opterećena raznim davanjima od one proizvedene u Europskoj Uniji, upozorili su seljaci tražeći intervenciju na tržištu tijekom današnjeg sastanka s ministrom poljoprivrede Petrom čobankovićem u Zagrebu.

Neke naše mljekare su prestale otkupljivati mlijeko domaćih proizvoðača, te postali njegovi uvoznici. Mlijeko se pakira vani, ne deklarira se njegovo porijeklo, je li napravljeno iz praha ili uvezeno iz BiH, ali na proizvodu zato piše da je s domaćih farmi,
prozvao je stanje na domaćem tržištu Stjepan Bistrović, predsjednik Saveza udruga proizvoðača mlijeka.

– Nisu krive kvote, nego gospodarske teškoće s kojima se suočavaju proizvoðači – ustvrdila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.

Unatoč tome što je zbog prevelike proizvodnje otkupna cijena litre mlijeka u proteklih 12 mjeseci pala sa 30 – 40 eurocenta na sadašnjih 20 – 24 eurocenta, Europska komisija ostaje pri namjeri da od 2015. godine ukine sve kvote za proizvodnju mlijeka u Europskoj uniji.

– Nisu krive kvote, nego gospodarske teškoće s kojima se suočavaju proizvoðači – ustvrdila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.

Upozorila je da su cijene pale usprkos činjenici da bi mljekari, prema sustavu kvota koji je na snazi, smjeli proizvoditi 4,2 posto mlijeka više nego sada. Povjerenica je stoga predložila da se novac od kazni za one koji premaše svoje pojedinačne kvote uporabi za plaćanje dragovoljnih umirovljenja mljekara.

OPUZEN - Berba i otkup lubenica na neretvanskim poljima od Metkovića do Ploča odvijaju se predviðenom dinamikom. Ovo ljeto na području doline Neretve zasaðeno je oko 200 hektara površina, a urod se procjenjuje na oko osam tisuća tona što je, smatraju stručnjaci, dostatna količina za podmirenje potražnje za ovim voćem na dalmatinskom tržištu.

Zasaðeno je tridesetak posto manje površina u usporedbi s prošlom godinom, jer u donjem Poneretvlju prevladavaju nasadi mandarina, a i poljoprivrednici se u velikom broju slučajeva preorijentiraju na stakleničku i plasteničku proizvodnju sezonskog voća i povrća, koja nudi bolju zaradu.

Dok žetva pšenice broji svoje zadnje dane, a slavonski seljaci muku muče zbog njezine otkupne cijene, ovih je dana na slavonskoj zemlji krenula - »ljubičasta žetva«, jedna od najneuobičajenijih za to podneblje, jer je riječ o berbi cvijeta lavande.

Uzgajivači lavande ne razbijaju glavu plasmanom i otkupnom cijenom. Plasman je osiguran, a prodajna cijena i više nego zadovoljavajuća. Zato ih je i u Slavoniji sve više. Pioniri uzgoja lavande u Slavoniji, Vera i Željko Trampus, bračni par iz Belišća, na svojoj su zemlji zasadili lavandu 2005. godine. Prvih 3700 grmova posadili su na jutru zemlje. Namjeravali su tako dodatnom zaradom pojačati kućni budžet. No, lavanda se pokazala dobrim izvorom prihoda, pa su Trampusovi proširili svoj uzgoj pa danas na dva hektara imaju 17.000 grmova. Na početku su ih svi gledali u čudu, jer su usred Slavonije posadili mediteransku biljku. Trampusovi su, meðutim, ubrzo dokazali da Slavonija toj mediteranskoj biljci može ponuditi i pogodnu klimu i pogodno tlo.