Iako su nekad po lavandi bili prepoznatljivi južno dalmatinski otoci, nasadi lavande sve se češće mogu vidjeti i u kontinentalnim dijelovima - od Istre, Banovine do Podravine i okolice Ivanić Grada.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstava i ruralnog razvoja nastoji poticati sadnju lavande besplatnim sadnicama, a ta pomalo egzotična biljka ne traži posebne uvjete uzgoja, nego se može, kroz nekoliko godina, saditi i na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske sada ima oko 50 većih uzgajivača lavande. Uvjeti za uzgoj su čak i bolji nego na obali i otocima, jer ima više zemlje koja je pogodna za obraðivanje.

Primjerice, u Francuskoj nema nasada lavande na obali, nego se lavanda uzgaja i do 200 kilometara u unutrašnjosti, dok je kod nas lavanda prepuštena sama sebi, odnosno raste divlja, a bere se najčešće iz hobija. Manji uzgajivači na dva hektara imaju oko 12.000 grmova lavande, a za veće prihode, u prvom redu ekološku proizvodnju s europskim certifikatom, trebalo bi imati zasaðeno barem desetak hektara rjeðih i cjenjenijih sorti lavande.

Novi ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je Petar čobanković koji je to ministarstvo već vodio pune četiri godine, da bi potom u bivšem sazivu Vlade preuzeo novo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, vratio se »na mjesto nesreće«, uz poruku kako kod njega ne bi trebalo biti značajnih rezova u proračunu.

Naprotiv, novi-stari ministar poljoprivrede, koji je u rješavanje otkupne cijene pšenice ovogodišnjeg roda već i prije bio uključen na traženje samih proizvoðača, smatra da bi poljoprivredne subvencije, sukladno mogućnostima, trebalo i povećati. No, čobanković dobro zna da proračunskog novca, nakon skorog rebalansa proračuna, neće biti dovoljno za sve njegove agrarne korisnike. Dakle, morat će dobro odvagati prije nego što u Slavoniji nakon žetve sjedne za stol s proizvoðačima pšenice.

Sve je izrazitije raslojavanje tržišta hrane. Stalno se traži nešto novo, te onaj tko želi opstati mora konstantno uvoditi nove proizvode. Potrošači su sve zahtjevniji, traže robnu marku, ne žele više doći i kupiti proizvod, već u trgovini traže doživljaj, prezentaciju proizvoda, no u konačnici ipak gledaju na cijenu.

Traže najjeftinije. Izjavio je to Franz Fischler, europski povjerenik za poljoprivredu i posebni savjetnik Vlade Republike Hrvatske u uvodnom dijelu predavanja koje je prošli tjedan održao u prostorima Osječko-baranjske županije.

Fischler je naglasio da je veliki problem i sve izraženija nepostojanost tržišta. - Cijene roba stalno osciliraju, rastu pa padaju. Na nepostojanost utječe ponuda i potražnja, ali i političke prilike, a najbolji primjer za to je tržište pšenice. Ukupno gledajući, trend cijena je u padu, a na pitanje što nosi budućnost teško je odgovoriti. Može se predvidjeti da pad cijena ne bi trebao biti dramatičan. No za poljoprivredu neće biti boljih vremena i ako cijene poljoprivrednih proizvoda budu ravnomjernije jer će cijene inputa rasti - rekao je Fischler, te dodao da pšenica nije iznimka, za sve je poljoprivredne proizvode trend isti.

Krizne situacije uvijek se rješavaju ili na zatvorenim ili na telefonskim sjednicama, tako da se odluke saznaju putem šturih priopćenja i kad već gotove doðu u Sabor u hitnu proceduru.

Po ustaljenom običaju, tako je donešena i Odluka o mjerama za rješavanje krize u mliječnom sektoru. Uvode se mjere sufinanciranja otkupa i prerade sirovog mlijeka u trajne proizvode i plasman viškova mliječnih proizvoda.

Vlada u svom priopćenju tvrdi da će se provedbom ovih mjera osigurati stabilnost mliječnog sektora u ovoj godini, a naročito zanimljiv dio rečenice je „što će pridonijeti njegovoj većoj prilagodbi uvjetima otvorenog tržišta“. Otvoreno tržište može značiti samo nastavak nekontroliranog uvoza, na što se upozorava već godinama, a da li je ovo način kupovanja socijalnog mira i micanja traktora s cesta, pokazat će slijedeći mjeseci.

Donesen je i Zaključak o osiguranju sredstava za provedbu ove Odluke, te za isplatu punog iznosa potpore za ratarske kulture iz proljetne sjetve 2008. godine, trajne nasade za 2008. godinu, preradu poda masline roda 2008. godine, maslinovo ulje prodano u 2008. godini, duhan otkupljen 2008. godine te sadni materijal proizveden i prodan u 2008. godini.

Antun Laslo optimističan je i kaže da će pregovori završiti na obostrano zadovoljstvo do utorka

ZAGREB - Hrvatski seljački savez nije podržao traktorsku blokadu hrvatskih graničnih prijelaza i prometnica koju su najavili seljaci ako Vlada ne pristane da im za kilogram pšenice plati 1,25 kuna.

Stotine traktora će, prema sadašnjim informacijama, ravno sa slavonskih njiva možda već u nedjelju krenuti prema granicama s Maðarskom, Srbijom te BiH, a cilj im je prvenstveno spriječiti uzvoz i izvoz roba.

 Voćari će, pak, blokirati Jadransku magistralu, što bi moglo bitno usporiti dolazak turista baš prije početka turističke sezone. Savez je zato odlučio da će podržati zahtjeve seljaka za veću otkupnu cijenu pšenice, no ne i način na koji do tog cilja žele doći.