POŽEGA - Hrvatski seljački savez i Nezavisni hrvatski seljaci poduprijet će sve aktivnosti i akcije poljoprivrednih proizvoðača ako će one pridonijeti da otkupna cijena pšenice bude 0,95 kuna po kilogramu. Na žalost, zbog razjedinjenosti seljačkih udruga, ali i zbog postupaka HDSSB-a, ove godine otkupljivači poljoprivrednicima za pšenicu plaćaju znatno nižu cijenu, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Požegi Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić takoðer je istaknuo da je ponuda od 95 lipa bila najbolja ponuda za otkupnu cijenu pšenice. Po njemu, i druge bi mjere mogle olakšati težak položaj poljoprivrednicima.
- Pozivamo sve gradove, općine i županije da svojim seljacima pomognu na način da se odreknu zakupa koji seljaci plaćaju za državno poljoprivredno zemljište, rekao je Mlinarić navodeći kako vjeruje da će se nakon toga novca od zakupa odreći i država. Kako bi seljacima olakšali rad predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka smatra i da bi "Petrokemija" iz Kutine cijene mineralnih gnojiva trebala sniziti za 40 posto.

Seljačke udruge okupljene oko Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) traže da otkupna cijena pšenice bude 1,25 kuna po kilogramu, uljane repice 2,5 kune, hitnu isplatu neisplaćenih poticaja za 2008. u maksimalnom iznosu, isplatu poticaja za pšenicu, uljanu repicu i ostale ozime kulture i to 60 posto do kraja kolovoza, a ostalih 40 posto do kraja prosinca, a ako se ti zahtjevi ne ispune najavljuju za četvrtak 27. kolovoza blokadu 13 graničnih prijelaza na području Slavonije.

Blokada će biti potpuna i trajat će do ispunjenja tih zahtjeva, rečeno je na konferenciji na novinare u Ðakovu koju su održali ZUSSB i oko njega okupljene udruge - ðakovačka Brazda, Udruga poljoprivrednih proizvoðača središnje Hrvatske, Hrvatski seljački savez Vukovarsko-srijemske županije i Udruga poljoprivrednika Požeško-slavonske županije.Svoje zahtjeve uputili su Vladi, odnosno ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva.

ZAGREB – Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i domaćim bi kokošima trebalo biti bolje. Farme u cijeloj Hrvatskoj moraju se prilagoditi strogim europskim pravilima koja propisuju koliko i kakav životni prostor moraju imati nesilice.

Kako tim kriterijima zasad ne udovoljava priličan broj farmi, Hrvatska je u pregovorima s EU-om zatražila da joj se malo »progleda kroz prste« i dade mogućnost da se europskim standardima prilagodi tek nakon što postane članica. Pod uvjetom, naravno, da do 1. siječnja 2015. godine – dokad je traženo izuzeće od primjene europskih pravila – doista i postane članica europskog kluba.

Zemljama članicama EU-a dozvoljeno je da do početka 2012. godine imaju kaveze u kojima svaka kokoš ima najmanje 550 kvadratnih centimetara prostora, koji nisu niži od 40 centimetara, a zadovoljavaju i još neke uvjete vezane uz hranidbu, napajanje i slično. Hrvatska želi takve kaveze zadržati tri godine dulje od ostalih zemalja članica. Jednako toliko traži se i za prilagodbu onih farmi kokoši koje ne zadovoljavaju niti te minimalne europske uvjete.

Isplata poticaja za pšenicu i uljanu repicu krenut će potkraj kolovoza i početkom rujna, a do sredine rujna bit će u novcu isplaćeno 60 posto poticaja, najavio je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar čobanković u četvrtak u Vukovaru na sastanku s predstavnicima desetak seljačkih udruga.

S kutinskom Petrokemijom su Ministarstvo i Vlada dogovorili da za preostalih 40 posto poticaja Ministarstvo seljacima dade vrijednosni papir s kojim bi seljaci odmah mogli kupovati gnojivo. Dogovorena je i cijena gnojiva koja bi se kretala po akcijskim cijenama iz srpnja i kolovoza 2009. godine, a koja je ovisno o vrsti gnojiva umanjena za 10 do 15 posto. »Tim modelom seljaci bi riješili problem poticaja i imali gnojivo za jesensku sjetvu«, istaknuo je ministar čobankovi.

Istarski agroturizam ne osjeća krizu - tijekom prvih sedam mjeseci tamošnjih 360 agroturističkih gospodarstava s 3000 kreveta posjetilo je 12 posto više gostiju nego godinu prije, a istodobno je ostvareno i 12 posto više noćenja. »Do kraja godine zarada od tog segmenta turističkog posla narast će s lanjskih 5,1 milijun kuna na 6,2 milijuna kuna«, procjenjuje Robert Baćac, direktor Ruralisa, konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre.

Unutrašnjost Istre premrežena je uglavnom kvalitetnim agroturističkim gospodarstvima. Sada već uspješna agroturistička priča počinje 1996., i to isključivo naporom istarskog turističkog i političkog vodstva koje se kod bankara izborilo za kreditiranje agroturizma u unutrašnjosti. Podsjećamo da su u to vrijeme krediti bili skupi i gotovo nedostupni. Meðutim, u 13 godina istarski agroturizam postaje jak i poznat igrač na meðunarodnoj sceni. Istina, na samim počecima gosti su u takvim kućama boravili po dva tjedna, dok je sada prosjek šest ili sedam dana.