Pravo na korištenje poljoprivrednih poticaja nije bezuvjetno. Društvo za poljoprivredu izdvaja sredstva za poticaje, ali pritom za taj novac, osim tona pšenice i ostalih proizvoda, zauzvrat traži i još nešto više. Da bi proizvoðač mogao ostvariti pravo na poticaje, društvo od njega zahtijeva da jednim udarcem ubije više muha, što je zakonski nazvano poštivanjem višestruke sukladnosti u poljoprivredi. Pojednostavljeno rečeno – poticaje mogu dobiti samo oni poljoprivrednici koji se prilikom proizvodnje nisu 'ogriješili' o prirodu, okoliš, dobrobit životinja te zdravlje bilja, ljudi i stoke.

ZAGREB - Hrvatski poljoprivredni sektor prevelik je i neučinkovit u odnosu na druge europske zemlje, upozorava se u najnovijem izvješću Svjetske banke o našoj zemlji.

Udio poljoprivrednika u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj je meðu najvećima u Europi jer poljoprivreda u nas zapošljava čak 14,2 posto radne snage. S druge strane, poljoprivreda stvara 7,4 posto nacionalnog dohotka, što je razmjerno malo ako se u obzir uzme broj zaposlenih, ali znatno više nego u Europskoj Uniji.

Meðu članicama EU veći postotak poljoprivrednog stanovništva od Hrvatske imaju samo Poljska (15,8 posto) i Rumunjska (30,6 posto), a poljoprivreda više sudjeluje u nacionalnom dohotku jedino u Rumunjskoj (10,5 posto) i Bugarskoj (8,5 posto).

U samo tri sušne godine, Hrvatska je u poljoprivredi, od 2000., izgubila pet milijardi kuna, što je gotovo dva puta više od proračunskih sredstava potrebnih za navodnjavanje. Unatrag četiri godine, od donošenja plana navodnjavanja 2005., navodnjavana je površina udvostručena - s tadašnjih 9500 povećana je na 18.000 hektara. No to je samo sedam posto od 245.000 hektara mogućih površina koje su pogodne za navodnjavanje.

Hrvatska je prema broju navodnjavanih površina na začelju u Europi, iza Albanije, iako bez navodnjavanja nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, po zalihama pitke vode Hrvatska je na visokom petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Dakle, vode za navodnjavanje ima, ali zbog zapuštenosti i neodržavanja odvodnih kanala u proteklih petnćstak godina postojeći sustavi vrlo su često bili izvor poplava. Osim toga, navodnjavanje nije natapanje zemlje, nego mora postojati čitav sustav. U cijeloj Hrvatskoj navodnjava se tek 60 posto od zadanog plana za 2010. godinu, u kojoj bi u sustavu navodnjavanja trebalo biti 30.000 hektara, odnosno niti 30 posto od onoga što bi u sustavu trebalo biti 2020.

Županjska Sladorana počela je razvijati potpuno novi proizvod - stočnu hranu temeljenu na povećanom udjelu visokoproteinskog sadržaja iz melase. Ciljno tržište su uzgajivači stoke koji žele povećati količine mlijeka i masnoće u mlijeku. Kako stoji u priopćenju iz Viro tvornice šećera, većinskog vlasnika Sladorane, novi proizvod radi se prema engleskoj licenci. Očekuje se da će pridonijeti povećanju dnevne količine mlijeka za dvije litre po kravi muzari i povećanju masnoće u mlijeku za 0,6 do 0,8 posto, što je izuzetno bitno za konkurentnost naših proizvoðača mlijeka.

Jučer je održana i Glavna skupština Sladorane Županja, prvi puta nakon privatizacije društva. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je županjski gradonačelnik Davor Miličević, a članovi su Boris Šimunović, Dražen Robić i Jakša Marić. Na Skupštini su usvojene i potrebne odluke kako bi se do kraja 2009. godine izvršila dokapitalizacija tvrtke.