Obitelj Štefančić iz Gornje Vrbe proteklog je vikenda Danima malina, jedinom takvom manifestacijom u Hrvatskoj, obilježila 20 godina bavljenja uzgojem malina i proizvodnje »Frambovina«, desertnog vina od tog slatkog voća.

Uzgojem malina Ana i Ðuro Štefančić počeli su se baviti 1989. godine kao kooperanti brodske »Hladnjače«, a od stotinjak tadašnjih kooperanata koji su se odlučili za proizvodnju jagodičastog i bobičastog voća, ta je obitelj meðu malobrojnima koja je u tome i ustrajala.

»U to je vrijeme ta proizvodnja bila svojevrsna 'mala revolucija', pionirski pothvat u odnosu na prevladavajuću tradicijsku ratarsku proizvodnju. Vjerojatno je jedan od razloga što je jako mali broj proizvoðača ustrajao u uzgoju malina, nerealno očekivanje brze i velike zarade. Meðutim, uzgoj malina je proizvodnja koja zahtijeva puno ručnog rada te zadovoljavajuću edukaciju o načinima gnojidbe i rezidbe«, govori o počecima proizvodnje Ðuro Štefančić.

Silna upozorenja članova Vijeća ministara BiH, meðunarodne zajednice i susjednih zemalja o pogubnim posljedicama prihvaćanja ovakva zakona očito nisu natjerala bošnjačke i srpske izaslanike da promjene mišljenje i odustanu od njegova prihvaćanja.

Posve je izgledno da će nakon početka primjene ovog zakona, čiji je autor Jerko Ivanković Lijanović, doći do zahlaðenja trgovinskih odnosa sa susjedima, ali i do sankcija CEFTA-e, a možda i Europske unije i Svjetske trgovinske organizacije prema BiH.

U samo tri sušne godine Hrvatska je u poljoprivredi od 2000. godine izgubila pet milijardi kuna, što je gotovo dva puta više od proračunskih sredstava potrebnih za navodnjavanje.

Unatrag četiri godine, od donošenja plana navodnjavanja 2005. godine, navodnjavana je površina udvostručena, jer je s tadašnjih 9500 povećana na 18.000 hektara. Hrvatska je po broju navodnjavanih površina sad na začelju u Europi, iza Albanije, iako bez navodnjavanja, posebno voća i povrća, nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, prema zalihama pitke vode Hrvatska je na visokom petome mjestu u Europi, a na 42 mjestu u svijetu.

Dakle, vode za navodnjavanje ima, ali zbog zapuštenosti i neodržavanja odvodnih kanala u proteklih petnćstak godina, postojeći sustavi za navodnjavanje su vrlo često bili izvor poplava. Uz to, navodnjavanje nije natapanje zemlje, već mora postojati čitav sustav za navodnjavanje.

Dugo iščekivani pregovori predstavnika Vlade s poljoprivrednicima oko otkupne cijene pšenice u utorak su završili bez dogovora. Kako nam je kazao Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga poljoprivrednih proizvoðača Slavonije i Baranje, novi sastanak, u koji će se uključiti otkupljivači žitarica, održat će se u roku od nekoliko dana.

Na pitanje hoće li poljoprivrednici opet u prosvjede i blokadu, ako Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima od 1,25 kuna otkupne cijene za kilogram pšenice, Laslo je kazao kako smatra da više nema ni smisla ni potrebe hrvatske graðane opterećivati blokadama i prosvjedima, jer se svi problemi ipak moraju riješiti za stolom.

Matko Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, kao jedan od pregovarača kazao je, pak, da će proizvoðači nastaviti pregovore te da neće odustati od, prema njihovu mišljenju, minimalne cijene, što je 1,25 kuna za kilogram pšenice.

Na pitanje novinara jesu li poljoprivrednici spremni na kompromis kad je u pitanju cijena pšenice, Antun Laslo je odgovorio: - Želimo biti realni i pričekati da se pročešljaju sve metode, tako da jedna i druga strana budu zadovoljne.

Dodao je kako je Vlada dala veliko obećanje.
- Ne sumnjam u njegovo izvršenje - iznio je Mavrović otkrivajući kako je nasuprot jakim snagama hrvatskih seljaka na pregovorima u Ministarstvu poljoprivrede Vladino izaslanstvo koje čine ministar gospodarstva Damir Polančec i ministar financija Ivan Šuker, a očekuju se još i sadašnji i bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić i Petar čobanković, kojega su sami seljaci tražili.

Seljaci su svjesni da država nema novca, ali vjeruju da je Vlada u mogućnosti ispuniti obećano. Iza takvog stajališta stoji i Mavrović koji je podsjetio kako je već Pankretić izjavio da nema niti lipe, ali se lider HSS-a nada da će ih za hrvatsku poljoprivredu naći prvi čovjek državnih financija - Šuker.