Bogata ponuda traktora i poljoprivredne mehanizacije i u nedjelju je, posljednjega dana trodnevnog 17. jesenskog meðunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu pokraj Bjelovara izazivala znatiželju posjetitelja.

Najveću je pozornost ipak izazvao CASE 535, svjetsko čudo od traktora, kao raðeno za Guinnessovu knjigu rekorda. Težak je dvadesetak tona, ima satelitsku navigaciju i ugraðena sva moguća čuda tehnike. Sa svojih 535 konjskih snaga vuče plug od 20 brazda i za 24 sata može poorati 324 hektara oranica. I cijena mu je rekorderska, oko 350 tisuća eura. Već prvoga dana kupila ga je daruvarska tvrtka Poljodar tim.

Ovaj stroj je posebno razvijen za prikupljanje orašastih plodova, kao i drugog voća, lješnjaka, oraha, badema, pistacija, kestena, žireva, šljiva, maslina...

Nova inačica ovog stroja ima snažan motor od 5KS dok sama ergonomija omogućuje rad čak i u teže pristupačnim područjima.

V77S zamjenjuje tri berača/sakupljača a nakupljeni plodovi iz spremnika lako se prazne čak i bez skidanja samog stroja s ramena.

U spremniku se takoðer odvajaju nakupljene nečistoće kao što je lišće, grančice, trave od plodova.

Moguća je i primjena kolica kao i produžene usisne cijevi u područjima gdje je to potrebno.

Uz sveopću ekonomsku krizu, drastičan pad otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda te enormno povećanje cijena repromaterijala, ratare je pogodila i jaka suša koja će se u konačnici vrlo negativno odraziti na očekivani financijski rezultat, a zbog čega mnogi već procjenjuju da je poljoprivredna proizvodnja na najnižim granama unatrag deset godina.

Posljedice suše i naglih izrazito visokih temperatura na većem dijelu poljoprivrednih površina na području istočne Hrvatske mnogi nisu mogli sanirati ni navodnjavanjem. Kako ističe Marko Vučemilović Šimunović, direktor Novog agrara, nekim hibridima kukuruza nije pomoglo ni navodnjavanje jer su u vrijeme oplodnje vrlo visoke temperature gotovo “spržile” polen, a slično je bilo i sa sojom koja sada, na nekim dijelovima, ima zrna veličine pšeničnog.

Trajna kobasica proizvedena iz najkvalitetnijeg svinjskog mesa, kamene soli, ljute i slatke crvene paprike i češnjaka, nadjevena u svinjsko slijepo crijevo, hladno dimljena i prirodno fermentirana najmanje šest mjeseci – to je jedan od najpoznatijih autohotnih specijaliteta slavonske kuhinje. Riječ je dakako o kulenu ili kulinu, ovisno o kojem području Hrvatske je riječ. Slavonski domaći kulin prvi je autohtoni prehrambeni proizvod koji je u Hrvatskoj, još prije desetak godina, dobio zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla. No, kako je to bilo po staroj proceduri, nakon donošenja novog Zakona o hrani 2003. godine, zaštita se mora ponovno ishoditi, sada u skladu s regulativama Europske unije.

Na tome najintenzivnije radi Udruga Slavonski domaći kulen-kulin, koja ima više od 100 članova, od čega 18 registriranih proizvoðača. Meðu vodećima je Ilija Jelović iz Županje, vlasnike mesnice As i dobitnik niza priznanja za svoj Županjski kulin.

Sudeći prema izjavama Tomislava Ivića, ministra obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti, prilikom njegova nedavnog posjeta Podravki njegovo je ministarstvo iznimno zadovoljno suradnjom s tom koprivničkom tvrtkom u realizaciji projekta otkupa proizvoda poljoprivrednih zadruga hrvatskih branitelja. Ugovor o tome potpisala je u siječnju ove godine tadašnja ministrica i sadašnja premijerka Jadranka Kosor, a rezultati su vidljivi već ove sezone.

Uključile su se, kako je to u razgovoru s Ivićem napomenuo Zdravko Šestak, predsjednik Uprave Podravke, prve četiri zadruge, a za sljedeću godini u planu je povezivanje s njih još šest, što ne znači da će se stati samo na njima. Trajanje tog prvog ugovora je tri godine, no već je sada izvjesno da će se zahuktati suradnja i uslijediti još čvršće povezivanje proizvoðača i industrijskih preraðivača. O tome kakvi su potencijali ponajbolje govori podatak da je u ovome trenutku na popisu resornog ministarstva čak 88 braniteljskih udruga koje se bave nekim vidom poljoprivredne proizvodnje.