Osamdesetih godina prošlog stoljeća u slatkovodnim ribnjacima hrvatski su uzgajivači proizvodili oko 16.000 tona šarana, somova, amura, linjaka i pastrve godišnje, no 2007. godine proizvelo se jedva 6000 tona. Negativan trend nastavljen je i u prošloj godini. Sol na ranu kontinentalnih ribara dodali su i prošlogodišnji rezultati o vanjskotrgovinskoj razmjeni koji su pokazali kako je u prošloj godini više slatkovodne ribe uvezeno nego izvezeno.

Dugogodišnji pad proizvodnje i zapuštanje ribnjaka potkraj devedesetih, točnije 1997. godine, pokušalo se zaustaviti uvoðenjem poticaja. Proizvodnja u hrvatskim ribnjacima je tada počela lagano rasti, no u odnosu na prijeratnu proizvodnju ostala je na malim razinama. Sredinom ovog desetljeća, posebice u razdoblju od 2003. do 2006. godine, proizvodnja je bilježila porast, no u 2007. godini naglo se smanjila za devet posto u odnosu na prethodnu godinu, te je u toj godini iznosila 6008 tona.

Ove godine pulski vinar Bruno Trapan prihvatio se ekološke proizvodnje, a njegova vina markicu ekološkog proizvoda dobit će tek za tri godine. Naime, toliko će u njegovom vinogradu nedaleko od Šišana potrajati ciklus ovakvog tipa proizvodnje prije samog certificiranja vina kao ekološkog. Riječ je o jednom od rijetkih istarskih vinara koji su se okrenuli eko-vinogradarstvu i vinarstvu. Većina se za to ne odlučuje zbog velikog rizika i straha od slabih i loših prinosa grožða, a time i lošije kvalitete i manjih količina vina.

- To je svakako riskantan potez za nas vinare, ali i izazov. A ja volim izazove. Kroz ekološku proizvodnju pripremam se i za ulazak naše zemlje u Europsku uniju i njeno tržište. Mi na samom jugu Istre imamo povoljnije uvjete za ekološko vinogradarstvo od onih na sjeveru zbog toplije i suše klime, kazao je Trapan. Istaknuo je da će ekološki proizvedeno vino zbog kompliciranije i riskantnije proizvodnje imati višu cijenu.

Više nije pitanje dozvoliti GMO u Hrvatskoj ili ne, niti tko je protiv, a tko za GMO. Nakon prošlotjedne objave usklaðivanja Zakona o GMO-u s legislativama EU-a, kojim se dozvoljava i uporaba i uvoðenje GMO-a u okoliš (sjetva; nap. a.) uz niz rigoroznih preduvjeta, pitanje je sada kako organizirati suživot izmeðu GMO-a, konvencionalnih i organskih usjeva, odnosno ekološke proizvodnje, istaknuo je dr. sc. Domagoj Šimić, znanstvenik s Poljoprivrednog instituta Osijek, koji se problematikom GMO-a bavi još od 1996. godine, a nedavno je od strane Ministarstva zdravstva imenovan u Odbor za uvoðenje GMO-a u okoliš.

Nakon te objave dio javnosti - poljoprivredni proizvoðači preko svojih voða, kao i predstavnici Zelenih, odmah su skočili na noge protiv GMO-a koje su nazvali “sjemenom zla i obmane”, a cijelu priču o GMO-u proglasili su sotonističkom.

Sve skupa i nije za čuðenje, napominje dr. Šimić, jer je normalna prva instinktivna reakcija da se želimo zaštititi od nečeg nepoznatog.

Nezadovoljstvo seljaka podjelom državnih oranica u Općini Suhopolje, koji zahtijevaju poništavanje dosadašnjih općinskih odluka prema kojima je poduzeće Diba iz Suhopolja, kako tvrde seljaci, dobilo 70 posto od ukupno 3428 hektara obradivih površina, u nedjelju je kulminiralo prosvjednim skupom mjesne Udruge poljoprivrednika, na koji su, uz seljake, došli i radnici Dibe.

- Radi se o nepravednoj podjeli, jer moj otac i ja nismo dobili niti hektar državne zemlje. Pa, kako da onda proizvodimo i od čega da živimo i preživimo - pitao je mladi poljoprivrednik Danijel Pančić.

Radnici Dibe, uplašeni da bi u tvrtki u kojoj rade, zbog državnih oranica mogli ostati bez radnih mjesta, imaju suprotne interese.

- Gdje su seljaci bili kada smo mi u Dibi ureðivali državne oranice i od zakorovljenog i močvarnog zemljišta pravili plodne oranice? Ako Diba ostane bez državne zemlje, što ćemo mi raditi - rekao je radnik Vlado Mitrovec, protiveći se oduzimanju oranica poduzeću u kojem je zaposlen.

Najveća hrvatska prehrambena industrija svoju pedesetu obljetnicu postojanja obilježava otvorenjem još jednog proizvodnog pogona -suvremene tvornice Industrije mesa Koka d.d. u Varaždinu, u kojoj će se proizvoditi najnovija linija gotovih proizvoda etabliranih robnih marki Cekin i Vindon.

Danas je na svečanom otvorenju u Varaždinu potpredsjednik Vlade RH Damir Polančec, u nazočnosti potpredsjednika Hrvatskog sabora Josipa Friščića i generalnog direktora Poslovnog sustava Vindija, Drk Dragutina, brojnih gospodarstvenika te državnih, županijskih i lokalnih dužnosnika, službeno pustio u rad novu tvornicu za proizvodnju gotovih peradskih proizvoda.
Izgradnja novog pogona rezultat je Vindijinih kontinuiranih nastojanja u plasiranju visokokvalitetnih hrvatskih prehrambenih proizvoda na zahtjevna tržišta Europske unije koja će biti primarni uvoznici novih paniranih peradskih proizvoda.