Na veliko iznenaðenje eljko Mavrović, voða Hrvatskog seljačkog saveza, nije izabran meðu 119 članova Skupštine Hrvatske gospodarske komore. Iako se očekivalo da će Mavrović ući u novu instituciju poljoprivrednika, to se ipak nije dogodilo.
Seljaci su očigledno na taj način kaznili Mavrovića koji je ovo ljeto, tijekom seljačkih prosvjeda, izraavao drukčije stavove od većine seljaka. Mavrović kae kako ne smatra da su ga kaznili, ali je činjenica da seljaci nisu prepoznali njegove stavove o poljoprivredi koji su, dodaje, budućnost hrvatskog sela. - Iako ja nisam izabran u Komoru, ipak je oko 40 posto izabranih iz redova Hrvatskog seljačkgo saveza - kae Mavrović koji još nije odlučio hoće li zbog ovog svojevrsnog poraza napustiti čelno mjesto udruge.
S druge starne, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić uvjerljivo je odnio pobjedu u svojoj upaniji prepolovivši glasove Seljačkom savezu, dok su Nezavisni seljaci nadmoćno i apsolutno pobijedili u Virovitičko-podravskoj upaniji osvojivši svih 6 mjesta u komori iz te izborne jedinice.
Prema neslubenim informacijama, grupacija oko Nezavisnih seljaka je sve veća i oni čine, poslije Seljačkog saveza, drugu i jedinu organiziranu skupinu u Skupštini Hrvatske poljoprivredne komore.
Hrvatska poljoprivreda proivljava vrlo teško razdoblje zbog visokih troškova proizvodnje, niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda i oteane naplate. Istaknuto je to, izmeðu ostalog, na prekjučerašnjem, već tradicionalnom, sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja s poljoprivrednim proizvoðačima i otkupljivačima u upanijskoj komori Osijek. U uvodnom dijelu Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri upanijskoj komori Osijek, naveo je da je situacija na selu vrlo teška i to unatoč tomu što je resorno ministarstvo i u krizi uspjelo izmiriti sve obveze prema poljoprivrednim proizvoðačima a u posljednjoj je fazi i realizacija vaučera za mineralno gnojivo. 
Kada su prije godinu i pol dana riječki poduzetnici eljko Mihelić i arko Korenjak kretali u posao uzgoja goveda vrste red angus na Ličkom polju, znatan broj domaćih ljudi taj je potez smatrao lošim, ponajprije stoga što su Mihelić i Korenjak tvrdili kako vrsta red angus goveda moe bez poteškoća izdrati goransku zimu na otvorenom. Danas, nepunih 20 mjeseci kasnije, jasno je ne samo da su bili u pravu, već i da su se angusi na goranske prilike izvrsno privikli, o čemu najbolje svjedoči podatak da je u proteklih 6 mjeseci matično stado od 80 goveda uvećano za 55 teladi! Ta brojka "goranskih" angusa bit će do kraja godine još povećana, govori nam ejko Mihelić, vlasnik firme "Vitek" koja upravlja Farmom "Luak" na kojoj su smještena ova goveda.
I ove godine, već "tradicionalno", Hrvatska u suvišku ima 300.000 tona pšenice, kulture koja se, unatoč viškovima jeftinije pšenice na europskom trištu, baš kao i kukuruz, u Hrvatskoj najviše sije. I ove je jeseni pšenicom zasijano oko 150 tisuća hektara, zbog čega će proizvodnja iduće godine opet premašivati domaće potrebe. 
Brojni seljaci, meðu kojima samo iz Ðakovštine njih 50-ak, čime je ona vodeća po odzivu, 2004. prihvatili su poziv drave da uðu u Operativni program razvoja govedarstva i podizanja farmi uz tada, činilo se, najpovoljnije kreditne uvjete, što su ih nudili HBOR i komercijalne banke - kamatu od 4 posto, rok vraćanja 7 - 12 godina uz dvogodišnji poček. Farme s lauf-stajama, novošću u nas, nicale su kao gljive nakon kiše, brojni seljaci ušli su u milijunske kredite. No prije pet godina vladali su posve drukčiji uvjeti, počevši od cijene mlijeka, koja je tada bila oko 3,5 kune, što je pokrivalo proizvodnju i omogućavalo nabavu novih sredstava. Danas cijenom mlijeka, tvrde farmeri, od 2,3 kune gube već u startu i osjećaju se ostavljenima na cjedilu. 
