Najave

Zadnje Vijesti

U trsju Grozaja zasaðeno 600 trsova starinskih zagorskih sorti

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ImageU Škarićevu pokraj Krapine na imanju Josipa Grozaja iz Donje Pačetine, krapinsko-zagorska županica Sonja Borovčak zasadila je danas prvi trs jedne od autohtonih zagorskih sorata vinove loze mirkovaču.

Prije tri godine Zagorci su u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz potporu Županijske gospodarske komore grupacije za vinogradarstvo i vinarstvo krenuli u zajednički projekt pod nazivom "Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja". Uz mirkovaču danas je na Grozajevom imanju posaðeno još 600-tinjak trsova, čak 27 različitih genotipova zagorskih autohtonih trsova lipovine, dišuće beline, roza embrine, bijele i roze zelenike, črnine i drugih sorata.

Opširnije...

 

Država uvodi zemljišni maksimum od 300 ha

oranica-kuterovac-intervjuTko se u doglednoj budućnosti odluči baviti poljoprivredom, moći će u vlasništvu imati najviše 300 hektara oranica, neovisno je li riječ o obiteljskom gospodarstvu ili pravnoj osobi. Tko je vlasnik obradivih površina, no zapustio ih je, suočit će se s godišnjom kaznom u visini 20.000 kuna po hektaru obraslom u korov. To su samo dva prijedloga iz novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji uskoro stiže pred zastupnike u Hrvatskom saboru. U resornom ministarstvu očekuju da će zakon biti usvojen do ljetne stanke Sabora, iznosi za Poslovni dnevnik Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribolova i ruralnog razvoja.

Opširnije...

Zbog nezakonite podjele državnih oranica štete seljacima

proljetna_sjetvaVIROVITICA - Način i uvjeti gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem ne mogu se obavljati mimo zakonskih propisa koji su, istina, lokalnoj zajednici - gradovima i općinama, dali pravo da svojim Programom gospodarenja, odrede koliko će hektara oranica prodavati, koliko davati u zakup, a koliko će prepustiti državi za davanje oranica u koncesiju. Iako je svima poznat postupak da bez suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, nema promjene načina gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem, u praksi se to često dogaða drugačije. Bilo je slučajeva da su lokalni političari, skriveni iza odluka svojih komisija ili vijeća, oranice ponekad dijelili po stranačkom, rodbinskom ili interesnom ključu.

Opširnije...

Poticaji SAD-a uništavaju proizvodnju biodizela u EU

bio_diesel_mapSvjetska trgovinska organizacija uskoro će se baviti novim žestokim sporom na relaciji Bruxelles - Washington. Naime, europski proizvoðači biodizela u petak su podnijeli službenu žalbu Europskoj komisiji zbog nepravednih subvencija koje američke vlasti dodjeljuju svojim proizvoðačima biogoriva. Prema Europskom odboru za biodizel (EBB), regulativa Sjedinjenih Država omogućuje da i mješavine s minimalnim udjelom biodizela budu subvencionirane prije izvoza. To je pak izazvalo dramatičan rast izvoza američkog biodizela u Europsku uniju, čime je nanesen ozbiljan udarac europskoj industriji biodizela. EBB objašnjava kako su prema američkim zakonima i proizvoðači kolokvijalno nazvane mješavine B99 kvalificirani za subvencije od oko 200 eura po toni goriva. Problem je u tome što B99 nastaje mješavinom čistog biodizela, gotovo u pravilu jeftino uvezenim iz država poput Indonezije i Malezije, s udjelom mineralnog dizela često manjim od 0,1 posto.

Opširnije...

Pršut Vlade Prančića apsolutni šampion

prsut-certifikatSINJ – Pršutana »Smjeli« iz Dugopolja, vlasnika Vlade Prančića, ukupni je pobjednik ovogodišnjeg 3. nacionalnog sajma pršuta i mesnatih proizvoda, koji je pod pokroviteljstvom hrvatske vlade i u organizaciji Poduzetničkog centra »Sinj« u petak i subotu održan u sinjskom hotelu Alkar.  Prančićev pršut stručno je povjerenstvo proglasilo najboljim u konkurenciji 22 natjecatelja osvojivši zlatnu medalju »šampion kvalitete pršuta«.  Na sajmu, na kojem su izlagala 62 proizvoðača iz Hrvatske, a prvi put iz BiH, Italije i Slovenije, izlagačima su dodijeljena brojna brončana, srebrna i zlatna odličja za kategoriju dalmatinskog i istarskog pršuta. Prigodno su im ih predali direktorica Poduzetničkog centra »Sinj« Ana Barać i novi sinjski gradonačelnik Ivan Nasić.

Opširnije...

Mediteranska kuhinja iz Stubice uskoro u SAD-u

mediteranska-kuhinja-stubicaZAGREB - Bez kune kredita uspjeli smo s našim brendom u godinu dana ući u gotovo sve trgovačke lance, a ove ćemo godine preraditi čak 800 tona povrća - tako je svoju priču o uspjehu obiteljske tvrtke započeo Dražen Antonić, voditelj projekta Croaterra - novog brenda povrća u maslinovu ulju koji se u kratkom roku pozicionirao u svim trgovačkim lancima. Do kraja godine tvrtka Adriatica Foods iz Donje Stubice trebala bi i prvi put izvesti, i to u SAD. - U našem pogonu radi 12 zaposlenih, a već do kraja godine zbog potrebe za većim kapacitetima trebali bismo početi gradnju novog većeg pogona. Ideja o povrću pripremljenom na zdrav način krenula je prije šest godina - kaže Antonić.

Opširnije...

Vojska uhitila berače šparoga

sparoge-u-snopuPULA – Vojna je patrola na tvrðavi Muzil, nekadašnjem Središtu za obuku ročnika, u subotu oko 17,30 sati uhitila pet osoba - dvije žene i tri muškaraca. Unatoč jasnim oznakama da je riječ o vojnom području na koji je pristup zabranjen i koje vojska čuva do njegove konačne predaje u civilne ruke, na tom se području zateklo petero Puljana. Oni su bili u branju šparoga, a vojna je policija utvrdila i da na ogradi koja je do prije tri dana bila čitava postoje rupe.

Opširnije...

Pitomački poljoprivrednici ostali bez milijun kuna poticaja

neobradjeno-zemljistePITOMAčA – Pitomački poljoprivrednici, njih 128, ostat će bez više od milijuna kuna državnih poticaja jer novim Pravilnika o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji je stupio na snagu 5. ožujka ove godine, nemaju pravo na zakup zemlje kako im je to dodijelila općinska vlast. Općina Pitomača je, naime, u listopadu prošle godine poljoprivrednicima dala u jednogodišnji zakup 1100 hektara zemljišta. Smatrajući da je riječ o nezakonitoj dodjeli pojedini poljoprivrednici novima nisu dopustili ulazak na imanja pa su incidenti došli do ruba fizičkog obračuna. Na problem je tada upozorio Hrvatski seljački savez Virovitičko-podravske županije čiji je predsjednik Marijan Moslavac naglašavao da Općinsko vijeće nije moglo dotadašnjim zakupcima otkazati najam zemlje. «Iako nam je i Državno odvjetništvo potvrdilo da je odluka nezakonita nije bilo političke volje riješiti problem jer su išli izbori. Sada, kada je to potvrdio i novi Pravilnik, vidi se da smo bili u pravu. Šteta je, meðutim, počinjena jer dio poljoprivrednika tada nije pristupilo jesenskoj sjetvi», kaže Moslavac.

Opširnije...

Hrvatska proizvodi samo 4.000 tona slatkovodne ribe

saran-koprivnica-deanPrijeratna godišnja proizvodnja iznosila je 12 tisuća tona ribe, a budući da trenutačno iznosi samo četiri tone, stručnjaci smatraju da, iako u Hrvatskoj nije razvijena navika konzumacije ribe, za zadovoljenje potreba domaćeg tržišta nedostaje još oko 15 tisuća tona ribe godišnje, rečeno je to, izmeðu ostalog, na dvodnevnom savjetovanju o slatkovodnom ribarstvu Hrvatske prošlog tjedana u Vukovaru koje je trebalo odgovoriti na pitanje mogu li se razvojem novih tehnologija uzgoja slatkovodne ribe poboljšati uvjeti proizvodnje te osigurati količina proizvodnje dostatna za domaće tržište, ali i za potrebe izvoza.

Opširnije...

Jutarnji: Od jeseni za hranu 3500 kuna više

Utjecaj cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na Hrvatsku. S ‘tihim tsunamijem’ Hrvatska bi se mogla suočiti najesen

kruh-u-ruciZAGREB -“Tihi tsunami”, kako UN-ov Svjetski program za hranu naziva sadašnju globalnu krizu hrane, već je pogodio mnoge zemlje Azije zbog poskupljenja riže, ali panika se širi i prema razvijenom dijelu svijeta. Istraživanja u Velikoj Britaniji pokazala su da će prosječna obitelj godišnje trošiti 800 funti više za hranu, a u SAD-u je jedan trgovački lanac uveo ograničenja na prodaju tako da jedan kupac može dobiti samo četiri pakiranja riže i brašna.

Opširnije...

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish