Najave

Država uvodi zemljišni maksimum od 300 ha

  • Ispis
oranica-kuterovac-intervjuTko se u doglednoj budućnosti odluči baviti poljoprivredom, moći će u vlasništvu imati najviše 300 hektara oranica, neovisno je li riječ o obiteljskom gospodarstvu ili pravnoj osobi. Tko je vlasnik obradivih površina, no zapustio ih je, suočit će se s godišnjom kaznom u visini 20.000 kuna po hektaru obraslom u korov. To su samo dva prijedloga iz novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji uskoro stiže pred zastupnike u Hrvatskom saboru. U resornom ministarstvu očekuju da će zakon biti usvojen do ljetne stanke Sabora, iznosi za Poslovni dnevnik Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribolova i ruralnog razvoja.

Posebni interes države

"Poljoprivredno zemljište opće je dobro i tko ga ne stavi u funkciju, čini golemu štetu ukupnom društvu", ističe Kuterovac. Vlasnici bez poljoprivrednih ambicija svoje oranice moći će ili prodati onima koji ih hoće kupiti jer im nedostaju površine, ili će posredovanjem nacionalne Agencije za raspolaganje zemljištem dati ih na korištenje farmerima koji će na tim hektarima pokrenuti agrobiznis uz odgovarajuću naknadu. Najkraće, s novim zakonom poljoprivredno zemljište bit će proglašeno posebnim interesom države, uvest će se ograničenja u dijelu vlasništva i raspolaganja. Kuterovac se nada kako će svi zastupnici, neovisno o stranačkom dresu, prepoznati potrebu da se konačno uvede red u korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Država će imati pravo prvokupa privatnog zemljišta koje će potom preko Agencije kroz koncesije ili zakup, ne ograničavajući raspodjelu po tim kriterijima, prepuštati obiteljskim gospodarstvima ili tvrtkama. Onima s konkretnim projektima, koji dokažu da su poljoprivredna proizvodnja i razvoj njihove dugoročne namjere. Zakup ili koncesija bit će na rok od 30 do 50 godina. Granica od 300 hektara uzeta je jer na toj je površini moguće postići konkurentnu proizvodnju prema uvjetima EU, neovisno je li riječ o ratarstvu, trajnim nasadima ili stočarstvu. Osim države i Crkve danas malo tko u Hrvatskoj u vlasništvu ima više od 300 hektara zemlje. Hrvatska raspolaže sa 2,69 milijuna hektara (ne)obraðenih poljoprivrednih površina i taj će podatak, kaže Kuterovac, biti prezentiran i Europskoj uniji. Glavnina ili oko 70 posto oranica u privatnom je vlasništvu, država je vlasnik oko 30 posto. Već godinama se obraðuje oko 800-900 tisuća hektara.

Kraj jeftinoj hrani

U pregovorima s EU Hrvatska će ustrajati na odgodi prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima kroz 12 godina. Ograničavanjem vlasništva na 300 hektara cilj je poljoprivredno zemljište dugoročno sačuvati i zaštititi od špekulanata i "veleposjednika", koji pokušavaju jeftino kupovati oranice kako bi ih u budućnosti skupo (pre)prodavali. "Za buduću prodaju, zakup ili koncesiju ključni uvjet je bavljenje poljoprivredom i nedostatak površina kako za već aktivne projekte, tako i za planirane investicije.

Vrijeme jeftine hrane odlazi u povijest. Hrvatska, s obzirom na ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište i klimatske uvjete, ima golemi potencijal koji mora bolje iskoristiti', ističe Kuterovac i upozorava da se "ova povijesna šansa ne smije prokockati". Poljoprivrednicima koji iskažu zanimanje za kupnju zemljišta, okrupnjavanje parcela i ureðenje država će, najavljuje, osigurati povoljne kredite. Agencija za zemljište bit će osnovana do kraja 2008. godine. Usmjeravat će gospodarenje privatnim neobraðenim oranicama, pomagati lokalnoj (samo)upravi na raspolaganju državnim zemljištem te voditi registar raspoloživog zemljišta.


Poslovni.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish