{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}U Škarićevu pokraj Krapine na imanju Josipa Grozaja iz Donje Pačetine, krapinsko-zagorska županica Sonja Borovčak zasadila je danas prvi trs jedne od autohtonih zagorskih sorata vinove loze mirkovaču.

Prije tri godine Zagorci su u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz potporu Županijske gospodarske komore grupacije za vinogradarstvo i vinarstvo krenuli u zajednički projekt pod nazivom "Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja". Uz mirkovaču danas je na Grozajevom imanju posaðeno još 600-tinjak trsova, čak 27 različitih genotipova zagorskih autohtonih trsova lipovine, dišuće beline, roza embrine, bijele i roze zelenike, črnine i drugih sorata.

BRUXELLES Vijeće ministara EU formalno je u utorak u Luxembourgu usvojilo reformu sektora vina koja bi trebala povećati konkurentnost europskih vina. Promjene bi trebale uspostaviti ravnotežu na tržištu vina, postupno ukinuti skupu tržišnu intervenciju i osloboditi sredstva za korisnije mjere koje će ojačati konkurentnost europskih vina. "Sada možemo započeti posljednje pripreme za stupanje na snagu novog sustava u kolovozu. Umjesto razbacivanja novca kako bismo se riješili neželjenih viškova, reforma će nam omogućiti da se koncentriramo na to kako se oduprijeti konkurenciji i povratiti mjesto na tržištu", kazala je europska povjerenica za poljoprivredu i ruralni razvoj Mariann Fischer Boel. Reforma predviða brzo restrukturiranje sektora vina dobrovoljnim, trogodišnjim krčenjem 175.000 hektara vinove loze kako bi se ponudio izlaz nekonkurentnim proizvoðačima i uklonili viškovi i nekonkurentno vino s tržišta. Subvencije za destilaciju bit će postupno ukinute, a zemlje članice novac će moći koristiti za mjere poput promicanja vina na tržištima trećih zemalja, inovacije, restrukturiranje i modernizaciju vinograda i podruma. Osim toga od 1. siječnja 2016. bit će ukinut restriktivan sustav prava na sadnju vinove loze na europskoj razini, dok će ga se na nacionalnoj razini moći zadržati do 2018. godine.

Stečaj pulske mljekare 2001. godine, kada je riječka mljekara (PIK Rijeka) preuzela većinu kooperanata bivše najveće istarske mljekare, danas, kao i prije sedam godina nezaobilazan je podatak vezan uz aktualno stanje proizvodnje mlijeka u Istri. Riječka mljekara s oko 270 istarskih kooperanata prikupi svakodnevno osamdeset posto proizvedenog mlijeka na Poluotoku. Njezin monopol, premda i dalje neprikosnoven, ipak polako kopni iz godine u godinu. Razlog tome su dvije mini mljekare; one u Loborici i Žminju, koje zajedno s manjom mljekarom u sklopu porečke Agrolagune, postaju sve važniji čimbenici otkupa i prerade mlijeka u Istri. Mljekara Latus iz Žminja, s godišnjom preradom od milijun i dvjesto tisuća litara kravljeg mlijeka, najveća je u Istri.

VIROVITICA - Način i uvjeti gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem ne mogu se obavljati mimo zakonskih propisa koji su, istina, lokalnoj zajednici - gradovima i općinama, dali pravo da svojim Programom gospodarenja, odrede koliko će hektara oranica prodavati, koliko davati u zakup, a koliko će prepustiti državi za davanje oranica u koncesiju. Iako je svima poznat postupak da bez suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, nema promjene načina gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem, u praksi se to često dogaða drugačije. Bilo je slučajeva da su lokalni političari, skriveni iza odluka svojih komisija ili vijeća, oranice ponekad dijelili po stranačkom, rodbinskom ili interesnom ključu.