Tokom 1995-te farmeri u Americi su koristili 4,5 miliona kilograma glifosata a danas već deset puta više; prema novodima iz časopisa Science, 24% farmera iz severnih delova srednjeg zapada kao i 29% farmera sa juga kaže da su dobili korov koji je otporan na glifosat.

Podaci o efektima genetski modifikovanih (GM) useva dugo su bili prikrivani pa javnost kao i dobar deo proizvoðača i stručnjaka kog nas nisu dovoljno obavešteni o raznim štetnim posledicama njihove proizvodnje i korišćenja. Ako se ponešto i zna o njhovoj štetnosti po ljudsko zdravlje mnogo manje se zna o štetnosti ovih useva po zdravlje samih proizvoðača a još manje da su ekonomski efekti proizvodnje ovih useva posle desetak godina - izuzetno nepovoljni.

Što se tiče efekata GM hrane na ljudsko zdravlje ovde bi se moglo dodati da je zapravo zdravlje dece najviše ugrozeno upotrebom genetski modifikovane hrane (1) ali da se izgleda potpuno zanemaruju štetne posledice po sve ostale koji učestvuju u njenoj proizvodnji i preradi (2).

«Koje ćete vino piti?« Tako započinju mnoga druženja, a nerijetko se razgovor o vinu nastavlja i razvija do nadasve zanimljivih pojedinosti. Poznavanje vina, tog drevnog čovjekova pratioca, postalo je dijelom opće kulture i načina života. Oni koji uistinu žele uživati u vinu, otkrivati nove vinske doživljaje i dijeliti to s dragim osobama, žele o vinu znati što više. No, riječ je o golemoj graði koja se može svladati tek pomnim i dugotrajnim izučavanjem. Ovim bogato ilustriranim leksikonom premošćuje se jaz izmeðu opsežne i raštrkane graðe o vinu i želje ljubitelja vina da na što jednostavniji i ugodniji način upoznaju svijet vina? Taj svijet rasvjetljavamo iz znanstvenih, praktičnih, geografskih i kulturoloških kutova. U osam uvodnih poglavlja i 900 leksikografskih jedinica autori upoznaju čitatelje sa svim važnim sadržajima i pojmovima vezanima uz vino kako bi, oboružani svime što dosada nisu znali, još više uživali u vinu, druženju i u razgovoru o vinu.

Pred čitateljem je razumljiva, pregledna, vrhunski opremljena i dobro organizirana knjiga o vinu koju su priredili domaći autori pod okriljem Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}čak 10.000 uzoraka sjemena starinskih sorti povrća prikupili su učenici osnovnih škola u Koprivničko-križevačkoj županiji u projektu Očuvajmo i zaštitimo stare hrvatske sorte povrća, koji provode županija, radna skupina za povrće Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.

U gen banci VGU-a na Ratarnici je sjeme boba, cikle, češnjaka, graha, graška, kelja, kupusa, krastavaca, luka, matovilca, mrkve, paprike, patlidžana, peršina, poriluka, rajčice, salate, špinata, tikvica.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}ZAGREB - Zbog krize s cijenama hrane u svijetu Europska komisija sutra će predstaviti novi prijedlog reforme zajedničke agrarne politike s ciljem povećanja proizvodnje hrane i ukidanja pojedinih proizvodnih kvota. Prema najavama, postupuno bi se trebale ukinuti proizvodne kvote za mlijeko, što ide na ruku i Hrvatskoj u predstojećim pregovorima o poljoprivredi.

EK namjerava u proizvodnju vratiti i oko pet milijuna ha površina koje su u mirovanju kako bi se povećala proizvodnja. Slično namjerava i hrvatska Vlada, tj. aktivirati oko milijun ha neobraðene zemlje.

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}KRIŽEVCI - Hrvatska je dobila prvog doktora za kulen. Križevčanin Jadranko Nežak doktorirao je na temu kulena na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i u doktoratu iznio svoje istraživanje kako se uz pomoć mješavina starter kultura kulen može proizvoditi cijele godine, a ne samo sezonski.

- Na tržištu, posebice europskom, ima puno prostora za kulen, no baveći se njime uočio sam da u njegovoj tradicijskoj proizvodnji ima puno neorganiziranosti i stoga neujednačene kvalitete, a s druge strane probirljivo tržište želi proizvod imati kontinuirano, a ne samo sezonski.