Za ostvarenje bilančne potrebe proizvodnje uljarica u Hrvatskoj nužno je osigurati dodatnih 114.000 hektara površina s čime bi se mogla ostvariti proizvodnja od 80.000 tona sirovog ulja godišnje. No hrvatsko tržište vapi za oko 55.000 tona sirovoga ulja. Tolika proizvodnja mogla bi se ostvariti povećanjem za 72.000 hektara površina zasijanih suncokretom, sojom i uljanom repicom u odnosu na 2007. godinu. Zbog kroničnoga nedostatka potrebne sirovine IPK Tvornica ulja čepin 15. ožujka ove godine prestala je s preradom u svojim pogonima. "Do tada smo preradili oko 45.000 tona suncokreta roda 2007., a u ovoj godini oko 18.000 tona. 

Gledajući svoj omiljeni film "Dobra godina" naišao sam na vinarski zraz "terroir". Prvo sam mislio da se radi o sorti vinove loze, meðutim, guglanjem sam doznao da je to ipak vinarska filozofija. Riječ terroir uzeta je iz francuskog jezika i za sada se u hrvatskom ne nalazi adekvatan i dostojan prijevod. Sam pojam terroira kompleksna je konstrukcija poimanja vina kao proizvoda majke prirode i njenih utjecaja. Terroir u jednoj  točci sažima sve utjecaje različitih vrsta tla, nadmorske visine, položaja prema suncu i nagiba vinograda. Takoðer, terroir uzima u obzir i visine temperatura, ekstreme i prosjeke, količinu padalina, brzine i smjerove vjetra, ukupan broj sunčanih sati, učestalost magle. Terroir  pretpostavlja smanjen utjecaj čovjeka kao stvaratelja vina, pa se tako  Francuzi  skromnije obraćaju vinaru zovući ga vigneron, u prijevodu uzgojivač grožða. Filozofija terroira najčvršće je, u filozofiji proizvodnje vina, ukorijenjena u francuskoj pokrajini Burgundiji, gdje jedan vinar od jedne sorte grožða, uzgojene i pretvorene u vino na isti način, kao završni proizvod dobije dva potpuno različita vina. (Vladimir Novotny, Seljaci.org)

ZAGREB - Kako bi stabilizirala tržišta jestivog ulja, pšenice i kruha, Vlada je danas utvrdila preferencijalne carinske kvote za uvoz sirovog ulja i pšenice. Za uvoz sirovog ulja suncokreta utvrðena je preferencijalna carinska kvota od 20 tisuća tona, a ministar poljoprivrede Božidar Pankretić kazao je kako do iduće žetve ne očekuje poskupljenje cijena suncokretova ulja. Za pšenicu je utvrðena kvota od 100 tisuća tona, a Pankretić objašnjava da se sadašnje zalihe procjenjuju na samo 400 tona, što je nedovoljno do iduće žetve.

Nedavno je na nivou cijele Hrvatske pokrenut projekt koji ima za cilj omogućiti hrvatskim proizvoðačima hrane (većinom poljoprivrednim proizvoðačima) da što više svojih proizvoda prodaju na kućnom pragu tj. na području svoje županije, pojednostaviti im plasiranje proizvoda na tržište te time omogućiti da minimaliziraju svoje troškove. Naime, pokrenuta je prva hrvatska internet tražilica proizvoðača domaće hrane i njihovih proizvoda, nazvana FINOTEKA.com. Proizvoðače pozivamo da upišu svoje gospodarstvo ili obrt i proizvode koje proizvode u tražilicu FINOTEKA.com te si na taj način olakšaju plasiranje svojih proizvoda na tržište. Kompletna usluga je potpuno besplatna. Smisao tražilice je da kupac može odabrati proizvod koji ga zanima i u nekoliko trenutaka vidjeti gdje se najbliže njemu nalazi proizvoðač koji nudi taj proizvod.

VUKOVAR – Tvrtka “Bioenergana Vukovar d.o.o.” osnovana prije nekoliko mjeseci započet će početkom iduće godine izgradnju postrojenja bioenergane na slamu na lokaciji nekadašnje borovske toplane u vukovarskoj četvrti Borovo naselje. član Upravnog odbora tvrtke Zdravko Podvorec pojasnio je kako će energana, snage 12 MW, za proizvodnju električne energije kao sirovinu za izgaranje koristiti isključivo slamu od pšenice, ječma, zobi, raži, soje i uljane repice. “Vrijednost investicije je 40 milijuna eura, a novac smo osigurali u suradnji s austrijskim partnerom, projektantskom kućom SFC Umwelttechnik iz Salzburga, koja je izradila projekt prema uzoru na postojeća postrojenja diljem svijeta, od kojih su najpoznatija u Engleskoj, Danskoj i Španjolskoj. Godišnje će nam za rad trebati oko 100.000 tona slame, što planiramo osigurati od velikih dobavljača s područja Vukovarsko-srijemske županije”, naveo je Podvorec, dodajući kako su, ovisno o načinu transporta, spremni dobavljačima plaćati oko 28 eura po toni slame, uz potpisivanje ugovora o 10-godišnjoj suradnji.