U Hrvatskoj je u
prošloj godini zabiljeen rast proizvodnje mlijeka, a istodobno je
zabiljeeno smanjenje broja stoke - goveda, svinja i ovaca. Tako
je, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, proizvodnja kravljeg
mlijeka u prošloj godini iznosila 834,23 milijuna litara. Usporedi li
se to s godinom ranije, proizvodnja je povećana za jedan posto. Povećana
je i proizvodnja kozjeg mlijeka, za 9 posto, na 15,24 milijuna litara,
dok je ovčjeg mlijeka proizvedeno pet posto manje, odnosno 6,36
milijuna litara. Podaci o stočnoj proizvodnji pokazuju da je
lani u odnosu na godinu ranije smanjen prirast goveda, za sedam posto,
na nešto više od 75 tisuća tona.
Prirast svinja smanjen je pet posto, na 179,5 tisuća tona, a prirast ovaca za 15 posto, na 9,5 tisuća tona. Istodobno je prirast peradi povećan za šest posto, na 133,2 tisuće tona. Statistika biljei pad proizvodnje vune i jaja, dok je proizvodnja meda povećana u odnosu na 2006.
Opširnije...
Bez obzira na lijepe
elje da hrvatski proizvodi krase naše stolove, stanje u domaćem
voćarstvu je iznimno nepovoljno. Hrvatska proizvodi dostatne količine
jedino mandarina i, u posljednje vrijeme, jagoda. Porazno je što na
domaćem trištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo 50 do 60 posto
potreba za jabukama i samo 10 posto za kruškama. Voćnjaci u
Hrvatskoj zauzimaju oko 43.000 hektara ili 3,5 posto poljoprivredne
proizvodnje, što je vrlo mali postotak kada se uzme u obzir činjenica
da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete kao i tradiciju
voćarske proizvodnje, kako kontinentalnog, tako i mediteranskog voća.
Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi oko 180.000 tona, pri čemu
je oko 95 posto voćnjaka u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava.
Opširnije...
BOŠNJACI - U
stakleniku za hidroponski uzgoj u Bošnjacima, najsuvremenijem i s
potpuno novim načinom proizvodnje povrća - na vodi, prvom takve vrste u
Vukovarsko-srijemskoj upaniji, jučer je ubrana prva rajčica. - Gledamo
u nju s nadom i očekujemo da će ostale prispjeti što prije - kae Ivica
Bilić, vlasnik poljoprivredne tvrtke Ruris iz upanje, koji se početkom
ove godine upustio u krajnje rizičnu, skupu i neizvjesnu proizvodnju.
Radi se o najkvalitetnijoj rajčici - grapolo (u obliku grozda), koja je
u samom startu skuplja od ostalih vrsta jer je proizvodnja manja za 20
do 25 posto. - No kupac dobiva kvalitetnu domaću rajčicu u koju ne
mora sumnjati. Motiv je osim izazova, dakle, domaća proizvodnja i
kvaliteta. To je najmodernija, sofisticirana proizvodnja u kojoj nema
kemijske zaštite, nego se primjenjuje samo biološka zaštita. Budući da
nema kemijskih sredstava, rajčica koja se proizvodi u strogo
kontroliranim uvjetima sigurno je zdravija od one koja u naše trgovine
dolazi iz uvoza, uglavnom iz toplijih krajeva, koja mora biti ubrana
zelena, a dozrijeva u transportu - kae Bilić.
Opširnije...
BELI MANASTIR - Iako
je otkup pueva zapravo počeo još 1.travnja, za sada ih skupljači ne
donose jer im vremenske prilike ne idu naruku. Sušno razdoblje, naime,
ne pogoduje puarima jer u prirodi nema ni pueva. Puarstvo će, sudeći
po socijalno-ekonomskoj situaciji u Baranji, mnogima biti dodatni izvor
prihoda pa u besparici ovih dana gledaju u nebo nadajući se obilnijim
kišama kako bi se moglo krenuti uz ivice i kanale pa napuniti vreće
vinogradskim puevima. Za sada je besposlen i višegodišnji otkupljivač
pueva Mišo Jovanović iz belomanastirske Tesline ulice 20, jer je posao
krenuo loše, a ako je suditi po onoj po jutru se dan poznaje - ne piše
mu se dobro. - Bojim se da se ne ponovi prošla, topla i sušna
godina, kada su otkupljene vrlo skromne količine - kae, napominjući
kako će vrijeme do posljednjeg dana otkupa, 15. svibnja, vrlo brzo
proći.
Opširnije...
Hrvatski
poljoprivrednici mogu samo profitirati od Europske unije i definitivno
nema mjesta strahu ili panici, pregovori neće trajati dugo i bit će
uspješno zaključeni”, uvjeren je Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog
seljačkog saveza, najbrojnije udruge hrvatskih poljoprivrednika, dok
komentira objavu informacije da je Europska komisija Hrvatskoj konačno
potvrdila otvaranje pregovora o poglavlju poljoprivreda i ribarstvo.
Optimizam temelji na novim globalnim trendovima i sve većoj potranji
hrane, što je unatrag godinu dana rezultiralo i podizanjem cijena
gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. U nedostatku hrane, podsjeća, EU
se odlučila staviti u funkciju i zemljište (ugar) koje se godinama
moralo ostavljati neobraðeno. Zbog tog zaokreta u poljoprivrednoj
strategiji Unije Grivičić misli da hrvatski pregovarači neće imati
problema s kvotama zbog kojih se donedavno strahovalo da bi nacionalnoj
poljoprivredi mogle biti ‘uteg oko vrata’. Eventualni problemi, iznosi,
mogu se očekivati samo u dva segmenta: u vezu s reguliranjem zemljišne
problematike, odnosno visine poticaja.
Opširnije...
IVANIDBA
(DRÁVAIVÁNY), SLATINA - Hrvat Jozo Petrinović u mjestu Ivanidba
(Drávaivány), u susjednoj Maðarskoj, već 11 godina u obiteljskoj tvrtki
usluno peče rakiju. On nam je i pojasnio kako taj proces u Maðarskoj
izgleda nakon ulaska u Europsku uniju. Sa svojim šogorom vlasnik je
jedne od najstarijih pecara u Maðarskoj, a posjetili smo ga tijekom
manifestacije hrvatske baštine Dravsko proljeće u hrvatskom Sopju i
maðarskom Starinu proteklog vikenda. Zgrada u kojoj se nalazi
“postrojenje” podignuta je još 1927. godine, ali je njena unutrašnjost
obnovljena. Na podu i na zidovima keramičke su pločice, a kompletna
aparatura je nova. Mještani u Maðarskoj ne smiju peći rakiju kod svojih
kuća, u vlastitim kotlovima, i korištenje pecara poput Petrinovićeve
jedini je način da se “domognu” rakije. Kotao u Jozinoj pecari
kapaciteta je 400 litara i ima dvostruke stijenke. Meðu njima je voda
koja se zagrijava na 110 do 120 stupnjeva, a ta voda onda grije kom do
sto stupnjeva. Jozo je pojasnio da se kom ne smije zagrijavati na višu
temperaturu, jer se tada ne stvara rakija nego voda. Voda oko kotla s
komom omogućava pečenje rakije bez miješanja koma i opasnosti da doðe
do zagaranja.
Opširnije...
