U prvom hrvatskom voćnjaku trešanja pod plastenikom, koji je na pet tisuća četvornih metara podignut u Klokočeviku, selu nedaleko od Slavonskog Broda, ovih je dana počela prva berba trešanja. Vlasnik trešnjika, Dražen Ružić (32) kaže kako očekuje da će berba, na kojoj radi sedmero uposlenika, biti gotova do kraja idućeg tjedna.

Već prvog dana berbe ubrano je oko 500 kilograma slatkih crvenih plodova koje su odmah pakirane u plastične posudice od 250 grama kako bi bile spremne za transport.

Dok se stručnjaci spore o djelotvornosti protugradnih raketa, a klimatske promjene uzrokuju sve češće ledene tuče, samo je desetak posto ratarskih površina u Hrvatskoj osigurano protiv šteta izazvanih ledom.

Ne želeći opteretiti proizvodnju dodatnim troškovima, poljoprivrednici najčešće ne osiguravaju svoje usjeve, već se uzdaju u sreću nadajući se da led neće pogoditi baš njihova polja.

– Radim na rubu isplativosti, nikada ne znam kolika će biti otkupna cijena pšenice pa se ne usudim osiguravati usjeve i povećavati troškove proizvodnje – kaže Ilija Karanović iz Oprisavaca nedaleko od Slavonskog Brod koji na 17 hektara oranica uzgaja pšenicu i kukuruz.

Hrvatska ove godine očekuje rekordan urod pšenice od čak približno milijun tona, što bi s prijelaznim zalihama koje se procjenjuju na oko 200.000 tona, moglo značiti da će biti viška oko 600.000 tona te najvažnije žitarice. Te bi procjene u nekim normalnijim godinama veselile i proizvoðače i preraðivače i trgovce, meðutim ove se godine čak i od seljaka može čuti da bar pšenica, iako su je posijali na znatno većim površinama, ne rodi toliko jer se boje da je neće imati tko otkupiti.

Te tvrdnje potkrepljuju činjenicom da u silosima još uvijek ima i lanjske pšenice, navodno čak više od 200.000 tona, od čega polovina nema kupca, a iako su do žetve još dva mjeseca, već sada se naveliko spekulira da ako ju netko i bude otkupljivao, neće za nju dati više od 0,80 kn/kg. Sve su to razlozi, kako kažu, zbog kojih ih već sada polako hvata panika.

Prosječan prinos ratarskih kultura na području Osječko-baranjske županije povećan je 20 posto, a industrijskih za 25 posto. Rezultat je to najvećim dijelom provedbe dvaju pilot-projekata o analizi tala i kontrole njihove plodnosti na obiteljskim gospodarstvima, u koje je u proteklih pet godina Osječko - baranjska županija uložila pet milijuna kuna.

Istaknuto je to prigodom jučerašnjeg potpisivanja Sporazuma o analizi tla kao temelj gnojidbe i povećanja poljoprivredne proizvodnje kod podizanja višegodišnjih nasada i Sporazuma o kontroli plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima za unaprjeðivanje ratarske i povrtlarske proizvodnje u Osječko-baranjskoj županiji izmeðu predstavnika jedinica lokalne samouprave koje sudjeluju u sufinanciranju projekata, Zavoda za tlo, Osječko-baranjske županije, Poljoprivrednog fakulteta Osijek, Kandit Premijera i IPK Tvornice ulja čepin

Britanska kraljica Elizabeta II., francuski proizvoðač luksuzne robe LVMH Moet Hennessy - Louis Vuitton i mnogi prehrambeni divovi neki su od najvećih korisnika europskih poljoprivrednih potpora, čija su imena objavljena u petak, piše France presse.

To ne čudi europsku povjerenicu za poljoprivredu Mariann Fischer Boel, koja se zauzima za "pravedniju" Zajedničku poljoprivredu politiku (CAP) EU-a. Države članice EU-a morale su u četvrtak, 30. travnja, u ponoć objaviti imena korisnika europskih poljoprivrednih potpora, čime se želi potaknuti raspravu o budućnosti europske poljoprivredne politike, druge stavke u europskom proračunu na koju odlazi 55 milijardi eura ili 40 posto proračuna.