Svjetsko trište halal proizvoda vrijedno je oko 500 milijardi dolara, a hrvatsko gospodarstvo na to trište plasira roba u vrijednosti tek 250 milijuna dolara. Rekao je to danas predsjednik HGK Nadan Vidošević otvarajući stručnu prezentaciju 'Mogućnosti izvoza kroz halal program' na Zagrebačkom velesajmu a u sklopu meðunarodnog sajma InGa, stoji u priopćenju Zagrebačkog velesajma.
'Nisu to nikakvi proizvodi koji se rade uz nekakvu mistiku. Halal prevedeno na hrvatski jezik znači - dozvoljeno', pojasnio je muftija Šefko Omerbašić. Dodao je da je halal proizvodnja nastala pojavom islama pred oko 1500 godina i zapravo je preteča današnje popularne eko-proizvodnje. A koliko je to trište veliko govori brojka od oko 1,5 milijarde stanovnika Zemlje koji ga konzumiraju. Omerbašić je rekao da hrvatske tvrtke za sada ne participiraju značajno u trgovini halal proizvodima ali da se stanje poboljšava i da će učiniti sve kako bi oni koji imaju certifikat halal proizvoda našli kupce u islamskom svijetu. Za sada certifikat posjeduje 18 tvrtki, a nekolicina je podnijela zahtjev za certifikatom.



Ministar poljoprivrede Petar čobanković danas je u Kneevim Vinogradima radnicima Belja d.d. ponudio kupnju 25,61 posto dravnih dionica te tvrtke po povlaštenoj cijeni i tako pokrenuo proces okončanja privatizacije baranjskog poljoprivrednog diva
Dravni poticaji u poljoprivredi ipak daju rezultate, a to pokazuju i podaci proizvodnje voća i povrća za prošlu godinu. Lani su gotovo sve vrste povrća imale rast proizvodnje. Proizvedeno je 44 posto više mrkve, jednako toliko i cikle, a znatan je bio i rast proizvodnje kupusa - od 36 posto. Ulaganja dravnih poticaja pokrenuli su farmere da se više okreću profitabilnoj proizvodnji povrća i voća, pa je lani proizvodeno i 16 posto više jabuka te 26 posto više lubenica, a proizvodnja mandarina i maslina podbacila je više zbog vremenskih nepogoda nego zbog pada nasada. Iako proizvodnja raste, Hrvatska i dalje uvozi enromne količine voća i povrća. Samo je lani uvezeno 98.000 tona povrća , vrijednog više od 90 milijuna dolara, te 167.105 tona voća, u vrijednost od 150 milijuna dolara. Tako je na trište stiglo čak 10.000 tona rajčice, oko 17.000 tona luka, 20.000 tona jabuka itd.
Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska, dvije izrazito poljoprivredne upanije, meðu područjima su s najvećim problemom onečišćenja gnojivima, zbog čega su i ušle u “Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi” Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPŠ). Ministarstvo je u tom projektu, kako ističe Hrvoje Horvat, dr. vet. med., voditelj projekta, zapravo korisnik darovnice (GEF) na temelju čega je i objavilo poziv za javni natječaj za korištenje sredstava iz Fonda za smanjenje nitrata.
Od raspoloivih 544.820 hektara dravnog poljoprivrednog zemljišta dvije trećine, odnosno 356.937 hektara, nije u funkciji, istaknuo je dravni tajnik ministarstva poljoprivrede Josip Kraljičković na današnjem sastanku s predstavnicima upanija Kraljičković je kazao kako je to alarmantan podatak napominjući kako se u devet godina 220 jedinica lokalne samouprave nije značajnije pokrenulo u aktivnostima vezanim za raspolaganje dravnog poljoprivrednog zemljišta.