Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je institucija sa zakonskim ovlastima i trebala bi s ministarstvom poljoprivrede sukreirati poljoprivrednu politiku, a mi od nadlene dravne agencije ne moemo dobit dobiti ni podatke o svom članstvu', poalio se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić novinarima na konferenciji pod nazivom Gušenje domaće poljoprivrede od strane dravnih institucija Govoreći o preprekama u radu na koje nailazi novoosnovana Hrvatska poljoprivredna komora, Grivičić je posebno apostrofirao Agenciju za plaćanje u poljoprivredi i Carinsku upravu. Prozvao je čelne ljude tih institucija, Anicu Lucević i Mladena Barišića za neprovoðenje zakona i pozvao premijerku Jadranku Kosor da ih kazni.
.jpg)
Zaposlenost u poljoprivrednom sektoru u Europskoj Uniji smanjena je za 25 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine, a dohodak po zaposlenom povećan je 5,2 posto. Europska je poljoprivreda tako u spomenutom razdoblju izgubila 3,7 milijuna radnih mjesta. Pretpostavka je da je sličan trend i u Hrvatskoj, no kako kod nas ne postoje pouzdane statistike, teško je procijeniti koliko se smanjio broj zaposlenih u agraru i koliko je povećan ili smanjen dohodak.
Hrvatska ima nezagaðeno tlo, glavni uvjet ekološke poljoprivrede, svjetskog i europskog trenda. Skupina znanstvenika porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam istaknula je tijekom nedavnog Kongresa ruralnog turizma da bi Hrvatska mogla postati prepoznatljiva kao ekološka oaza s golemom površinom nezagaðenog zemljišta koje se, meðutim, nedovoljno koristi za ekološku proizvodnju hrane. Iako gosti sve više paze na to što jedu i ponuðenoj hrani pristupaju sve zahtjevnije, pa su specijaliteti od ekološki proizvedenih namirnica postali atrakcija i prigoda za dobru zaradu, ovdje to još nije dovoljno prepoznato. čak i u Istri, najrazvijenijoj turističkoj regiji, s najviše registriranih agroturističkih gospodarstava. 
O stacima bivših PIK-ova, koje je drava do sada po tko zna više koliko puta sanirala, a koje još uvijek “mazi” (ukupno gledajući) enormno visokim iznosima poljoprivrednih potpora, prema svemu sudeći, neće biti loše ni u Europskoj uniji, kada Hrvatska postane njezina članica.
Dvije trećine od ukupno 190.000 poljoprivrednika upisanih u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema nikakvo poljoprivredno obrazovanje, a bave se proizvodnjom hrane, jednom od najzahtjevnijih djelatnosti. Izjavio je to Stjepan Mikolčić, dravni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na nedavnom skupu u Osijeku o provedbi proljetne sjetve. Mikolčić je naveo kako je resorno ministarstvo svjesno tog problema, koji inače ima velik utjecaj na (ne)konkurentnost, te ga pokušava riješiti kroz edukacije i radionice koje tijekom zimskog razdoblja provode Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu, Hrvatski stočarski centar, odnosno sada Hrvatska poljoprivredna agencija i slične institucije, nastojeći na taj način pribliiti struku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U posljednje je vrijeme, navodi Mikolčić, taj posao došao u drugi plan jer i sami savjetodavci uče, odnosno prolaze edukaciju zbog ARKOD-a, novog sustava koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. 
Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena velika konvencionalna poljoprivreda. 
