Oslabljeni Zakon o hrani i pravilnici sve više štite proizvoðače, a sve manje potrošače

ZAGREB - Mate Brstilo, nekad najmoćniji čovjek u veterinarstvu, otkrio nam je primjer snažnog pritiska uvoznog lobija iz Sjedinjenih Američkih Država dok je on bio šef Veterinarske uprave. Riječ je o nevjerojatno snažnom diplomatskom pritisku da se u Hrvatsku uveze svinjetina koja nije bila pregledana na trihinelu, što su hrvatski zakoni tada zabranjivali. - Preko granice nismo puštali svinjetinu koja nije pregledana na trihinelu jer to nisu dopuštali hrvatski zakoni.

Nakon duljeg razdoblja Hrvatska ove godine ne samo da neće imati viška pšenice za izvoz, nego neće imati dovoljno ni za vlastite potrebe. Tvrdi to Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koji svoje tvrdnje, izmeðu ostaloga, temelji i na niskim prosječnim prinosima uzrokovanim elementarnim nepogodama, bolestima i sličnim, ali i činjenici da je lani tom kulturom zasijano oko 20 posto površina manje nego ranijih godina.

Ni ove godine u ovom razdoblju nitko još nije objavio službene podatke o stanju prijelaznih zaliha pšenice, dok se o konačnim količinama proizvedene pšenice ove godine barata s podacima o konačnoj proizvodnji od približno 550.000 tona pšenice, što bi bilo u rangu domaćih potreba.

Pogledajte što Radimir čačić kaže o smrznutom mesu...

Uz minimalan rad od 700 sati godišnje za hektar voćnjaka, primjerice jabuka, što je u prosjeku dva sata dnevno, proizvoðač jabuka može zaraditi oko 80.000 kuna po hektaru.

Naravno, pod uvjetom da godina nije kišna kao ova, da se uzgoji jabuka prve klase i, najvažnije, da se ima kome prodati. Još više se može zaraditi na preraðevinama - soku, kompotu, čipsu...

Branko Branković je poznat i uspješan uzgajivač jabuka, trešanja i višanja, no kaže da će ova godina, zbog jakih kiša, dotući voćare.

Podaci o ranim površinama najvažnijih ratarskih usjeva pokazuju da ove godine najznačajni porast bilježe površine zasijena sojom, dok je najveći pad zabilježen kod uljane repice i pšenice.

Pšenica je zasijana na 140 tisuća hektara, odnosno na 22 posto manjoj površini nego u godini prije, pokazuju rane procjene površina važnijih ratarskih usjeva u 2010. godini koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Smanjene su i površine pod uljanom repicom, za čak 48 posto, na 15 tisuća hektara te krumpirom, za šest posto, na 13 tisuća hektara.

Procjene pokazuju da su površine zasijane sojom povećane 24 posto, na 55 tisuća hektara, dok je kukuruza zasijano na 350 tisuća hektara ili 18 posto većim površinama. Površine pod suncokretom povećane su za 10 posto, na 30 tisuća hektara te pod šećernom repicom za 17 posto, na 27 tisuća hektara.