Ukoliko Vlada i ministar poljoprivrede Petar čobanković ne ispoštuje ono što se dogovorio sa seljacima, odnosno da će prvi dio poticaja u najmanjem iznosu od 1950 kuna biti isplaćen do kraja veljače, a drugi dio do kraja ožujka već idući mjesec mogu se očekivati veliki seljački prosvjedi, dogovoreno je na sastanku predstavnika 50 seljačkih udruga iz cijele Hrvatske na današnjem sastanku u Kutjevu.

„Vjerujem da ćemo uspjeti jer postoji volja i nas i HBOR-a i Vlade da riješimo probleme“, za Business.hr je izjavio predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, komentirajuću jučerašnji sastanak ministra poljoprivrede Petra čobankovića s predstavnicima HBOR-a i poljoprivredne komore o problemu poljoprivrednika s vraćanjem HBOR-ovih kredita.

Vladini operativni programi potpore poljoprivrednoj proizvodnji, na osnovi kojih je Hrvatska banka za obnovu i razvitak kreditirala poljoprivrednike uz poticajne kamate, doživjeli su fijasko.

Prema dokumentu koji je HBOR uputio Vladi, upozoravajući na alarmantno stanje s kreditima, zaključno sa 31. prosinca 2010. godine od 492 odobrena kredita vrijedna 853 milijuna kuna samo ih se 33 posto uredno vraća, a 67 posto korisnika ili kasni s uplatama ili uopće ne vraćaju kredit.

DR. IVAN KATALINIć, DIREKTOR HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE, TVRDI DA JE ONA ALAT SELJAčKIH UDRUGA

Krajem prošle godine Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (HZPSS-a) spojen je s Hrvatskom poljoprivrednom komorom.
Taj je potez izazvao brojne reakcije stručne javnosti, kako negativne, tako i pozitivne. Bio je to i jedan od povoda za razgovor s dr. Ivanom Katalinićem, koji je nakon 14 godina provedenih na mjestu ravnatelja HZPSS-a, imenovan direktorom Hrvatske poljoprivredne k omore.

* Gospodine Kataliniću, možete li ukratko predstaviti ciljeve rada Hrvatske poljoprivredne komore. Kako suraðujete s Ministarstvom poljoprivrede?

- Suradnja s Ministarstvom poljoprivrede dosta je dobra, a nadamo se da će biti još bolja. Vjerujemo da će resornom ministarstvu koristiti naše znanje i iskustvo stečeno kroz dosadašnji rad na terenu. Mi smo institucija koja će sudjelovati i pri izradi novih pravnih akata, pravilnika i sličnog, raditi na odreðenim aktivnostima vezanih uz privlačenje sredstva iz EU-a. Želimo imati i važnu ulogu u osvješćivanju poljoprivrednika u tome da ih pripremimo na organizaciju poljoprivredne proizvodnje u smislu zaštite okoliša, dobrobiti životinja i slično.

OSIJEK - Da Hrvatska ima strategiju razvoja poljoprivrede tada bi ona bila voðena planski, da se prije svega zadovolje domaće potrebe, a u slučaju nedostatka hrane robnim bi se zalihama ublažavao rast cijena, kažu nam neki od poljoprivrednih proizvoðača, koji navode da zbog loše voðene poljoprivredne politike ne samo što nemamo robnih zaliha nego je sve manje seljaka i sve manje poljoprivredne pro izvodnje. Neki od njih, kao Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, smatraju da je to vrlo pogubno, posebice sada kada je hrana iz dana u dan sve skuplja.