UPRAVO ZAVRŠENA JEDNA OD NAJTEŽIH ŽETVI U POVIJESTI HRVATSKE DRŽAVE

OSIJEK - S jučerašnjim danom okončana je jedna od najtežih žetvi pšenice u povijesti hrvatske države, koja se odvijala s brojnim prekidima, uz nezapamćeno loše klimatske uvjete, u srpnju s količinom oborina od čak 191 litre po četvornom metru. Žetvu koja se odvijala u sličnim uvjetima i to čak do Velike Gospe, odnosno 15. kolovoza, pamte samo najstariji ratari s područja Ðakovštine, a dogodila se, kako nam kažu, 1973. godine.

U 16 silosa, koliko ih je na području Osječko-baranjske županije, spremljeno je, kako ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, ukupno 183.787 tona zrna pšenice, što je oko 30 posto manje od plana. Plan je raðen na temelju 41.250 hektara zasijanih pšenicom, s kojih se očekivala proizvodnja veća od 210.000 tona zrna pšenice. Najviše je pšeničnog zrna spremljeno u silose Belja, odnosno Agrokora - 37.775 tona, potom slijede silosi Ðakovštine, u koje je spremljeno 27.572 tona, dok je u osječke silose, odnosno silose tvrtke IPK Croatia Žito d.o.o. spremljeno 23.000 tone pšenice.

- Ostvareni prinosi pšenice vrlo su skromni i kod obiteljskih gospodarstava se kreću oko 4 tona po hektaru. Kad je riječ o kvaliteti, valja reći da je ona, unatoč lošim vremenskim prilikama, iznad standarda, ali s više primjesa, kaže Nad, te dodaje kako se mlinsko-pekarska industrija u usporedbi s proteklom godinom dobro pripremila za otkup pšenice. Meðutim, Žitozajednica, interesno udruženje mlinara i pekara, na čelu s Boškom Pavlovićem, smatra kako će konačnu riječ o kvaliteti ovogodišnjeg roda pšenice dati ipak tehnološka analiza zrna koja će pokazati kvalitetu proteina nužnu za kvalitetan kruh.

- Tehnološka kvaliteta zrna pšenice, koja se odreðuje nakon što proðe pet tjedana od žetve, odlučujuća je za kruh, kaže Pavlović, te dodaje kako smatraju da će u odnosu na prošlu godinu ove godine biti proizvedeno čak 40 posto manje pšenice. Prema grubim procjenama, stručnjaci, naime, predviðaju da bi ovogodišnja ukupna proizvodnja pšenice mogla iznositi samo 400.000 tona, od čega bi 100.000 tona, zbog toga što je isklijala, mogla završiti za stočnu hranu. Tako bi, uz prošlogodišnje zalihe od 225.000 tona, Hrvatska ove godine trebala imati pšenice upravo dovoljno za svoje potrebe.

Dr. Milutin Bede, profesor genetike i oplemenjivanja na Poljoprivrednom fakultetu Osijek i vlasnik tvrtke Agrigenetics, kaže da se s približno 120.000 hektara zasijanih pšenicom prošle jeseni nije ni mogla očekivati značajnija proizvodnja. - No, što je, tu je. Vjerujem da će se valjda iz ovoga izvući pouka, jer ne može se unaprijed prognozirati prinos. Tako smatram da se Hrvatskoj više ne smije dogoditi da sije manje od 180.000 hektara pšenicom, kaže Bede.

Prenosimo iz Glasa Slavonije, autor: Z.RUPčIć