Izvornih hrvatskih proizvoda bit će još manje

Za deset domaćih proizvoda koji nose oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla morat će se ponoviti procedura kako bi i dalje bili ponosni vlasnici takvih markica koje im, meðu ostalim, donose prepoznatljivost na tržištu i dodanu vrijednost, odnosno višu cijenu. Dingač, Slavonski domaći kulen/kulin, Stara slavonska šljivovica ili Slavonka, Paški sir, Istarski pršut, Drniški pršut, maslinovo ulje Torkul, Cetinski sir, Paški baškotin i Postup registrirani su proizvodi s oznakama o zemljopisnom podrijetli ili izvornosti u Zavodu za intelektualno vlasništvo, a u ponovnu proceduru pri Ministarstvu poljoprivrede u roku od godinu i pol morat će zbog Pravilnika o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane.

Dugoočekivani pravilnik, koji je nedavno objavljen u Narodnim novinama, ujedno regulira da će pravo na oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla prehrambenog proizvoda u Hrvatskoj moći zatražiti samo udruge proizvoðača ili preraðivača, dok pojedinci to mogu samo ako su jedini koji proizvode odreðen proizvod na tom području ili primjenjuju izvorne tehnološke postupke. Takve odredbe proizlaze iz Zakona o hrani, a Pravilnik je ujedno i u skladu sa smjernicama EU, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

U postupku registracije prehrambenih proizvoda neznatno je izmijenjena procedura u usporedbi s prijašnjim propisima. No, Pravilnikom je detaljnije propisan sustav utvrðivanja sukladnosti tehnološkog procesa proizvodnje i prerade te proizvoda sa specifikacijom dostavljenom u zahtjevu za registraciju kaže glasnogovornik Ministarstva Mladen Pavić i napominje da je ujedno ureðen sustav kontrole procesa proizvodnje i prerade prehrambenog proizvoda koji će obavljati certifikacijska tijela.

Iako je proces zaštite imena hrvatskih prehrambenih proizvoda napokon reguliran propisom, proizvoðači i dalje imaju razloga biti nezadovoljni. Najnoviji je primjer zaštita imena prošek u Makedoniji, u trenutku kada je hrvatsko tržište usporeno u pokušajima zaštite izvornih proizvoda i onih sa zemljopisnim podrijetlom. Nedostaju unificirani proizvodi poput sira ili pršuta i to konstantne kvalitete i količine koji bi se uz pomoć zaštitnih oznaka mogli marketinški razvijati, stav je vlasnika Sirene male sirane u Kolanu na Pagu Ivan Glligore. Najočitiji primjer za to je problem pršuta, zaključuje poznati proizvoðač Kulina Tomislav Galović, jer se uvozi meso i zatim prodaje kao domaći pršut.

Prenosimo iz Večernjeg lista