Domaćom genetikom i sortama odgovoriti na sušu i bolesti

- Ovakvu čudnu godinu za pšenicu ne pamtim u svojoj karijeri, a ova će mi žetva biti 37. po redu - izjavio je prof. dr. sc. Milutin Bede, poznati oplemenjivač i genetičar, vlasnik tvrtke Agrigenetics i profesor na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, na proteklim Danima polja, gdje se nazočne proizvoðače pšenice podsjetilo na odlike sorti AG pšenice koje već zauzimaju vrlo značajno mjesto u proizvodnji u Hrvatskoj i inozemstvu te predstavilo najnovije, koje će tek krenuti u proizvodnju. - Od početka prošle jeseni u zapadnom dijelu Republike Hrvatske bilo je dosta oborina te je pšenica dobro izbusala.

Meðutim, zbog nezapamćeno blage zime, došlo je do jače pojave lisnih ušiju, koje prenose bolesti žućenja lista, pa su neke biljke zbog bolesti, poput u narodu znane kao patuljasto žućenje ječma a koje zna zahvatiti i pšenicu, zakržljale i od njih nema više ništa. Nakon toga, u proljeće se pojavila još jedna nova bolest na pšenici, koja je takoðer načinila odreðene štete, tako da baš i nisam optimist o pitanju ovogodišnjeg prinosa pšenice - rekao je dr. Bede, dodavši kako se sve moglo spriječiti, lisne uši jesenas tretirati, a sjetvom domaćeg sortimenta odgovoriti na pojave novih bolesti, jer se nova bolest pojavila isključivo na stranim sortama.

Dr. Bede naglašava kako je pšenica pretrpjela izuzetno jaku i dugu sušu. - Na području oko Kutjeva, primjerice, palo je za čak 200 litara oborina po četvornom metru manje od višegodišnjeg prosjeka. Zbog suše su neke nabusale pšenice odbacile vlati, što je prorijedilo sklop, klasanje je nastupilo vrlo rano, već 21. travnja, a zbog visokih temperatura smanjena je oplodnja, tako da je teško predvidjeti što nas još čeka do žetve - rekao je dr. Bede, naglasivši kako se do sada već mnogo puta dokazalo da se valja u proizvodnji pšenice držati klasike, a “ne otkrivati toplu vodu”, prije svega kad je riječ o gnojidbi.

- Sve količine uree i NPK valja obvezno zaorati u jesen, i to na dubinu do 30-ak centimetara, da biljka može “tražeći” hranu ići u dubinu i razvijati korijen. Ako gnojivo bacimo na manju dubinu i u proljeće u prihrani biljka neće imati potrebu ići za hranom i razvijat će korijen plitko, što nije dobro - rekao je dr. Bede. Pritom je istaknuo i kako valja voditi brigu o tome da se u sjetvi siju moderne domaće sorte, koje će odgovoriti na sve klimatske promjene, koje će prije svega biti otporne na sušu, polijeganje, bolesti, te sorte za koje je po hektaru površine potrebna manja količina sjemena, što pojeftinjuje proizvodnju, spomenuvši upravo takve odlike nekih od AG sorti.
Udarne Agrigeneticsove sorte, moglo se čuti, su i nadalje gabi i fiesta, izuzetno kvalitetne krupnozrne sorte koje ne poliježu, otporne su na niske temperature i tolerenatne prema bolestima. Ništa manje kvalitetne nisu, rečeno je, ni ostale AG sorte, poput mure, nike, kaliste, matee, helie te novih - rapsodije i anike, za koje je istaknuto da su vrlo perspektivne sorte.

Kiša odgodila žetvu pšenice

Kiša koja je jučer padala unijela je, kaže dr. Bede, malo optimizma oko prinosa pšenice jer će se, dodao je, produžiti nalijevanje zrna. - U interesu proizvoðača pšenice je sada da ima dosta vlage, ali ne i previsokih temperatura - rekao je dr. Bede, dodavši da se početak žetve može očekivati od 15. lipnja, a ne, kako se do sada pretpostavljalo - oko 10. lipnja.

Zdenka Rupčić, Glas Slavonije