SELJACI SIJU IZ NAVIKE?

Za kapitalna ulaganja u poljoprivredi izdvojeno je 122 milijuna kuna a dosad je odobreno oko tisuću zahtjeva za projekte. Novac pak za ruralni razvoj veći je 2,5 puta nego lani.

Nova politika poticaja poljoprivrede nastoji uključiti i neke nove kulture, ponajprije je riječ o uzgoju trajnih nasada (voćnjaka, vinograda i maslinika), povrća i cvijeća, te zadržati postojeće iznose za najvažnije ratarske kulture i mlijeko. Uza to, za poticanje proizvodnje mlijeka (uvozimo 30 posto) ne gleda se količina predana mlijeka nego je u sustavu poticaja svaka litra proizvedenog mlijeka.

Uveli su se i poticaji za tov domaće teladi do sto kilograma a povećani su i za uzgoj junadi sa sadašnjih 800 na 1000 kuna. Za model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi izdvojeno je 122 milijuna kuna a dosad je odobreno oko tisuću zahtjeva za projekte. Novac pak za ruralni razvoj veći je 2,5 puta nego lani, dok su dohodovne potpore povećane sa 600 na 1000 kuna. No sjetvene površine pod sustavom poticaja planski se smanjuju iz godine u godinu.

Poljoprivrednici, meðutim, ne žele sijati izvan sustava poticaja jer tvrde da nemaju novca za financiranje sjetve. Riječ je o oko 600 milijuna kuna za proljetnu sjetvu. Otkad je prije tri godine promijenjen način financiranja sjetve (poljoprivrednici dobivaju kompletan iznos poticaja tek nakon žetve) počeli su i problemi sa sjetvom. Neisplativu hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, Ministarstvo nastoji promijeniti okrupnjivanjem poljoprivrednog zemljišta tako da su poticaji »vezani« za tri hektara poljoprivrednog zemljišta. Ali pokazalo se da nikakvi poticaji i naknade ne mogu uroditi plodom na usitnjenim poljoprivrednim posjedima (prosjek 2,8 hektara). U zemljama Europske unije prosječan poljoprivredni posjed je 20 hektara. Poticajima i subvencijama u poljoprivredi u EU »pokriveno« je 20 posto poljoprivredne proizvodnje. Usto, sustavom kvota ograničena je prekomjerna proizvodnja.

Do 2007. godine sve zemlje u EU moraju odvojiti tzv. izravno plaćanje od kvota koje vrijede do 2015. godine. Najkritičnije je sa smanjenjem poticaja za pšenicu i kukuruz, koje seljaci siju više iz navike a manje iz potrebe. Poticaji su lani smanjeni sa 1650 na 1200 kuna, odnosno sa 1200 na 800 kuna po hektaru. Spomenuti poticaji u Sloveniji iznose oko 2300 kuna. No sigurno će se u sustavu poticaja povećati sjetvene površine pod šećernom repom i uljaricama, dok će se pšenice (150.000 hektara) i kukuruza trebti manje sijati za tržište, a više za osobne potrebe. Naime, nekonkurentna domaća poljoprivreda sve teže drži korak s poljoprivredom u razvijenim zemljama.

U Ministarstvu izlaz vide u okretanju sustava poticaja radno intenzivnim poljoprivrednim kulturama, koje mogu dati veće prinose i osigurati dohodak proizvoðačima. Poticaji po jedinici sjetvene površine dosegnuli su plafon, zaključuju u Ministarstvu poljoprivrede.

Marinko Petković, Vjesnik