Najave

Seljacima teško do novaca iz EU fondova

  • Ispis
OSIJEK - Meðu graðanima postoji prilično velik interes za dobivanje sredstava iz pretpristupnih fondova EU, a dokaz je to da se nakon prošlotjednog teksta u Jutarnjem na tu temu doslovce udvostručio broj upita Agenciji za razvoj Osječko-baranjske županije i Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje.No, postoji velika opasnost da potencijalni kvalitetni projekti propadnu zbog nedovoljne informiranosti ili kompliciranog postupka kandidiranja programa.

Stoga smo otišli u sjedište obiju agencija u Radićevoj 4 u Osijeku te od njihovih stručnih timova zatražili da “malom čovjeku” približe cijelu proceduru. Kao konkretan primjer uzeli smo da individualni poljoprivredni proizvoðač ima 10 krava, a želi napraviti govedarsku farmu sa 60 krava te proširiti postojeći objekt.

- Kao prvo, taj proizvoðač već mora biti prijavljen kao pravna osoba ili obiteljsko gospodarstvo. Tada može doći kod nas u Agenciju, gdje ćemo mu dati savjete ili pružiti tehničku pomoć u izradi projektnog prijedloga. Zbog dugotrajnog postupka, koji u idealnim uvjetima od ideje do pozitivne ocjene za sufinanciranje iz EU fonda traje najmanje 9 mjeseci, bilo bi dobro da poduzetnici ne čekaju raspisivanje natječaja, nego da projektnu dokumentaciju pripreme ranije - ističe Stjepan Ribić, direktor RRA.

Kod njih mogu saznati otprilike vrijeme raspisivanja natječaja, u ovom slučaju za fond IPARD, sadržan u sklopu novog, objedinjenog IPA fonda, koji ukupno do 2013. Hrvatskoj nudi čak 11 milijardi eura.

- Novac je velik, no uvjeti su strogi. Prije kandidiranja proizvoðač mora okupiti projektni tim koji će mu pomoći izraditi detaljan i opsežan projektni prijedlog, isključivo na engleskom jeziku, te priložiti poslovni plan i opis projekta. Primjerice, za proširenje objekta farme potrebne su i sve dozvole, kao i studija utjecaja na okoliš. Dakle, proizvoðač ima dosta troškova i prije samog kandidiranja projekta, koji možda bude odbijen, pa mnogi zaziru zbog rizika - objašnjava Damir Lajoš, savjetnik u Agenciji za razvoj.

Takoðer, u projektu sve mora biti precizno navedeno, primjerice veličina objekta farme, što se potom mora poštovati u milimetar. U suprotnom, Europska komisija odbit će projekt pa nije čudno da je u cijeloj Hrvatskoj od 51 kandidiranog poljoprivrednog projekta prihvaćeno samo njih pet.

Uz to, EU može samo sufinancirati projekt, za poljoprivredu najviše do 50 posto iznosa, dok ostatak proizvoðač mora riješiti udruživanjem ili traženjem kreditne linije.

U ovom slučaju, poljoprivrednik mora osigurati kredit za svih 50 novih krava i proširenje objekta, koji će aktivirati čim mu projekt bude odobren, a potom će tražiti i vrlo brzo dobiti povrat polovice novca.

- Komplicirano jest, ali ljudi se ne trebaju plašiti. Neka doðu kod nas, a mogu nas i nazvati na brojeve telefona 031/221-881 ili 031/221-840. Ako žele, možemo im željene informacije besplatno slati putem mobitela, u sklopu programa ‘SMS poduzetnik’, ili e-mailom. Samo neka doðu i prijave se - pozvao je Martin Marolin, pročelnik Agencije za razvoj.

Kandidiranje ako niste poljoprivrednik

Stručnjaci iz obje agencije upozoravaju da za sredstva iz EU fonda individualno mogu kandidirati samo poljoprivrednici. U svim ostalim slučajevima, primjerice Poduzetnički centar, mora postojati udruga ili ustanova. I uvjeti su dosta drukčiji: mora se ponuditi nova usluga za javnu opću korist, a ne za osobni profit, sufinanciranje EU može ići čak do 90 posto ukupnog iznosa, a novac se dobije - unaprijed. T. Le.

EU novac samo velikima, za male seljake ni mrvice

VUKOVAR - Novac iz pretpristupnih fondova EU ponajmanje je usmjeren na male poljoprivredne proizvoðače na istoku Slavonije, a glavninu kolača uglavnom dobiju općine, gradovi ili veća poduzeća.

Ako odreðeni projekt i zadovolji stroge europske kriterije, novac se usmjerava u obnovu infrastrukture, razvoj poduzetništva ili potporu proizvodnje u velikim poljoprivrednim poduzećima. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostaju kratkih rukava, pa se nužno moraju okrenuti mjerama za ruralni razvoj hrvatske vlade.

- Uz sav uložen trud, niti jedan od 15-ak projekata predloženih za financiranje iz SAPARD programa nije prošao. Samo se za projekt gradnje pogona za zbrinjavanje životinjskog otpada u šumi Ðergaj, koji su kandidirali poduzetnici iz Zagrebačke županije, uvjetno može reći da je naš jer se kao provedbeni partner pojavljuje Veterinarska stanica Vukovar - potvrdio je Zoran Vidović, pročelnik vukovarsko-srijemskog Odjela za meðunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja.

Upravo je na razini Vukovarsko-srijemske županije prošle godine i oformljen SAPARD tim čija je namjera bila pomoći malim poljoprivrednim proizvoðačima da proguraju svoj poslovni projekt. Kod ispunjavanja rigoroznih uvjeta, vukovarsko-srijemski poljodjelci i zadruge u privatnom vlasništvu padali su već na potrebnoj pratećoj dokumentaciji. - Nisu ti projekti bili nekvalitetni, nego su kriteriji bili jako strogi. Samo će šest projekata na razini cijele Hrvatske biti financirano kroz SAPARD. Našim ćemo poljoprivrednicima i dalje biti na usluzi i pomoći im u procesu od ideje do realizacije - rekla je Mirta Štrk iz Lokalne ekonomske razvojne agencije Leda iz Vinkovaca. (M.Obrenović)
Tomislav Levak, Jutarnji.hr

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish