Najave

Veliki izvoz - nemoguća misija

Koliko god bila kvalitetna, ni riba nije hrvatski proizvod koji bi cjenovno - a i količinski - mogao konkurirati na europskom tržištu. Zbog visoke cijene proizvodnje i drugih naknada proizvoðač, naime, u nas još dobiva najmanje, a kupac i dalje plaća najviše - veli Višnja Knjaz, savjetnica direktora i tajnica Udruženja za ribarstvo i preradu ribe HGK.

Uz veću potporu države i s manje administrativnih prepreka, Hrvatska bi, barem kad je riječ o tradicionalnoj marikulturi, i prije uhvatila korak s Europom. Ovako tek hvata zalet, što je pokazala i Europska izložba morske hrane i tehnologije 14. Seafood 2006. (ESE).

Kvalitetu treba platiti

Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, na ESE- u su se predstavile četiri domaće tvrtke - Marimirna i Mirna iz Rovinja, Trenton iz Splita i Lustra iz Milne na Braču. I Mirna, sa 130-godišnjom tradicijom - i Lustra, koja je započela s radom prije pola godine - slažu se u jednom. Masovna proizvodnja na tržištu Europske unije, koje su odavno podijelile i kontroliraju velike multinacionalne kompanije, za Hrvatsku je nemoguća misija.
No europski potrošač već ima istančan ukus i svijest o zdravom i kvalitetnom proizvodu, koji je spreman i platiti. I to je šansa hrvatskim tvrtkama koje se bave preradom i proizvodnjom ribe - mala i ograničena proizvodnja, ali s visokom dodanom vrijednosti - kakva je već postala zaštitni znak jednog Trentona ili Marimirne. A i u Mirni, koja drži oko 33 posto ukupne prerade ribe u Hrvatskoj, tradicionalnu proizvodnju ribljih konzervi od jeseni će nadopuniti potpuno novim asortimanom ribljih pašteta u tubi te programom u sve traženijoj staklenoj ambalaži.

EU manjka 60 posto

U tri izložbena dana Seafooda cijene u Bruxellesu skakale su u nebo. Samo četvorni metar izložbene površine s opremom plaćao se 2500, a ulaznica po danu 60 eura. Usko specijalizirani sajam, na kojem je kvadrata trećinu više nego lani, okupio je sve koji u proizvodnji morske hrane nešto znače - čak 1600 tvrtki iz 69 zemalja, iz cijeloga svijeta! A kako i ne bi, kad i uz vlastitu proizvodnju ribe od 1,4 milijarde tona - Europska unija, u kojoj se po glavi stanovnika pojede izmeðu 16 i 18 kilograma ribe na godinu, uvozi oko 60 posto ribe i ribljih preraðevina. Prvo mjesto, koje su do sada držale Španjolska i Grčka, nedavno su preuzeli Turci i Kinezi, koji su ove godine prvi put bili na sajmu i zakupili cijeli paviljon. Posljednje tri godine Kina ostvaruje gospodarski rast deset posto na godinu, a posljednjeg je desetljeća povećala proizvodnju morske hrane sa 25 na 45 milijardi tona.

- Seafood je posljednje mjesto na kojem će proizvoðači sklapati komercijalne ugovore. Na njemu ćete pokazati svoje proizvode i vidjeti tuðe, naći partnere, a na kraju krajeva i štošta naučiti od konkurencije - kazala je Zdenka Drandić, direktorica marketinga Mirne d.d.

Jolanda RAK-ŠAJN, Večernji list

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish