Najave

U EU sa zaštićenim brandom

  • Ispis
Autohtoni proizvodi najveća su šansa Hrvatske u EU. Zaštićenoga geografskog podrijetla, spoj tradicije, mikroklime te ljudskih vještina i običaja, takvi su proizvodi, prema svim dosadašnjim anketama, i te kako traženi, a potrošači, koji veoma dobro znaju njihovu vrijednost, spremni su ih i više platiti – kaže Tomislav Galović, čiji je Slavonski domaći kulin Galović već desetu godinu prepoznatljiv brand na domaćem tržištu.
Galović je prema svim europskim standardima zaštitio njegovo geografsko podrijetlo, brand, a odnedavno i industrijski dizajn ambalaže. No kako je u pravnom vakuumu u nas tek 2003. godine donesen Zakon o hrani, a tek lani pravilnik o oznakama izvornosti i geografskog podrijetla autohtonih prehrambenih proizvoda, usklaðen s rigoroznim zakonskim regulativama EU, i kulin i ostalih osam autohtonih hrvatskih proizvoda, koji se zasad smatraju tek nacionalnom markom, do konca će se godine morati preregistrirati.

U planu 50 brandova

– Samo tako će im se osigurati konkurentnost i prepoznatljivost te zaštita kakvu imaju i drugi autohtoni prehrambeni proizvodi na tržištu EU – kaže Dragan Kovačević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva koji je ovih dana predstavio i Vodič za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla hrane, pozvavši i ostale proizvoðače autohtonih proizvoda da se jave.

– Ne trebamo se stidjeti svojih tradicijskih proizvoda. Oni su apsolutno prihvatljivi i najzahtjevnijim potrošačima, to više što je hiperprodukcija hrane u Europi dosegla kritičnu točku – poručuje. Bez lažne skromnosti, Hrvatska bi ih, smatra, u EU mogla registrirati pedesetak. Najbolje su Italija i Francuska s po 150 autohtonih prehrambenih proizvoda.

Hoće li dosad zaštićeni proizvodi prolaziti analizu certifikacijskih tijela, koja će se uskoro osnovati, ili će se i oni analizirati ispočetka, tek će se vidjeti. Oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla zasad uz Galovićev kulin nose paški sir i baškotin (dvopek), cetinski sir, slavonska šljivovica ili Slavonka, dingač, istarski i drniški pršut, te torkul (maslinovo ulje). No, da registracija novih autohtonih proizvoda nije jeftina, znaju i u Ministarstvu. Zbog toga će za potporu ozbiljnim projektima, koji će povećati dohodovnost seljaka i pridonijeti ruralnom razvoju, osigurati do 300.000 kuna.

Udruge razjedinjene

– Standard proizvoda koji se jednom postigne mora se očuvati, a uz to valja osigurati i kontinuiranu proizvodnju cijele godine, najsuvremenijim tehnologijama. O tomu bi u nas trebale voditi računa specijalizirane udruge, koje su trenutačno prilično neorganizirane pa cvjetaju i sivo tržište i nelojalna konkurencija – tvrdi Kovačević. No, upravo udruge, a u iznimnim slučajevima i pojedinci, jedini imaju pravo podnošenja zahtjeva za registraciju autohtonih proizvoda.

Tražite posao...

Croatian Afrikaans Albanian Arabic Armenian Azerbaijani Basque Belarusian Bulgarian Catalan Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Czech Danish Dutch English Estonian Filipino Finnish French Galician Georgian German Greek Haitian Creole Hebrew Hindi Hungarian Icelandic Indonesian Irish Italian Japanese Korean Latvian Lithuanian Macedonian Malay Maltese Norwegian Persian Polish Portuguese Romanian Russian Serbian Slovak Slovenian Spanish Swahili Swedish Thai Turkish Ukrainian Yiddish