Država sramotno skrbi o ratarima

BJELOVAR - Završetkom predaje pšenice, u tvrtki Prerada, koja je bila spremna za otkup i pohranu svih količina, zbrajaju se poražavajući rezultati. U odnosu na lanjskih 6796 tona, Preradi je ove godine predano tek 3354 tona pšenice. Odgovor se skriva u dva razloga. S jedne strane, nisu mogli utjecati na vremenske prilike, ratari su ogorčeni otkupnom cijenom od 0,92 kune po kilogramu, odreðenom uredbom Vlade RH - Država se prema poljoprivrednicima ponovo ponijela sramotno.

Stoga pšenicu nisam prodavao već je zadržao za sebe. Pod takvim uvjetima prodaje samo onaj tko mora jer ne raspolaže prostorom za pohranu. Lanjska je cijena od jedne kune bila mizerna, a ovogodišnja je ispod svake računice - kaže Stjepan Ivanovi iz Tomaša, koji je pšenicu sijao na 2,5 jutra. Nezadovoljstvo otkupnim uvjetima nije skrivao ni Slaðan Tomić iz Podgoraca.

- Vlada je zaboravila bitnu činjenicu, da su mnoga područja u Hrvatskoj pretrpjela velike štete zbog tuče, posebice naša županija. Umjesto da povisi cijenu, uzvratila je najnižim otkupnim iznosom otkad pamtimo. Primjerice susjedu, koji je zasijao 20 jutara, tuča je prepolovila prinos. Zajedno s niskom cijenom proizvoðači se tjeraju u propast - ističe S. Tomić. Sličnu su sudbinu doživjeli i ratari iz Kapele.

- Šest tona pšenice dat ću na pohranu, te je kasnije zamijeniti za stočno brašno i sjemensku pšenicu. Dio razloga je u niskoj cijeni. Led je takoðer učinio svoje i uništo mi 30 posto prinosa. Prijašnjih godina sa prosječnim smo urodom živjeli na granici rentabilnosti, da ne govorim u kakvim smo teškoćama danas - riječi su Branka Zrinščaka iz Kapele. Ivan Ratkovac iz Starčevljana takoðer je pretrpio velike štete na pšenici i kukuruzu, te se priklonio mišljenju ostalih ratara kako zbog maćehinskog odnosa države, seoska gospodarstva odavno žive na prosjačkom štapu.

Prenosimo iz Večernjeg lista