KONJŠčINA - Ove su godine zabilježeni veliki gubici pčela u Krapinsko-zagorskoj županiji, čime je nanesena golema materijalna šteta pčelarima. - Pčelariti je u zadnje vrijeme sve teže jer se mijenjaju klimatski uvjeti, javljaju se razne bolesti za koje nema adekvatnih lijekova, pa pčelari sami spravljaju razne ljekovite pripravke - kaže Darko Milinković, predsjednik Udruge pčelara Nektar iz Konjščine. Pčelari nastoje održati pčelinju vrstu, ističe Milinković, jer pčela danas ne može sama opstati u prirodi. - Pčela je veliki čimbenik u oprašivanju biljaka, i to oko 95 posto, a svi znamo da bi bez oprašivanja biljaka za 10 godina izumro biljni svijet, a s njime i ljudska i životinjska rasa - kaže o važnosti pčela.

DUGO SELO - Godinu dana nakon što je u črncu Dugoselskom u pčelinjim zajednicama pčelara iz udruge »Maslačak« iz Dugog Sela zabilježen pomor pčela, dogaðaj se ponovio. U pčelinjacima Juraja Kukasa i Kreše Švaba pčele su počele ugibati još za lijepog vremena koncem veljače.

Švab je izgubio preko stotinu košnica, štetu procjenjuje na više od deset tisuća eura. Kod Juraja Kukasa, predsjednika »Maslačka«, šteta je nešto manja, ali je i on nakon lanjskog velikog gubitka veoma zabrinut; o pomoru pčela odmah je obavijestio inspekciju i policiju, jer su pčelari sve uvjereniji da nije riječ o bolesti već o trovanju pčela uslijed onečišćenja okoliša.

VIŠNJICA – Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše bio je glavna tema rasprave članova Hrvatske udruge pčelara proizvoðača na skupštini održanoj u nedjelju u hotelu Višnjica nedaleko od Slatine. članovi udruge imaju brojne primjedbe na Pravilnik, koji je već stupio na snagu, ali će njegova puna primjena početi sljedeće godine pa još postoji mogućnost izmjene spornih odredaba. Prva zamjerka odnosi se na način njegova donošenja, jer Hrvatska udruga pčelara proizvoðača nije konzultirana, premda njezini članovi imaju više košnica i proizvode više meda nego svih 28 posto hrvatskih pčelara u Hrvatskom pčelarskom savezu.

OTOčAC/GOSPIć - Oko 70 pčelara iz Otočca i Vrhovina,  koji imaju više od 2000 košnica, suočeni su s problemima koje ne znaju riješiti. Naime, od uzimljavanja pčela do danas pčelarima je uginulo više od 1200 pčelinjih društava! Ante Marinić, najstariji, ali i najtrofejniji osvajač priznanja i nagrada za pčelinje proizvode u Ličko-senjskoj županiji, ujedno i predsjednik Pčelarske udruge Maslačak iz Otočca, kaže da su štete i te kako velike.  - Uginulo nam je 1200 košnica, odnosno pčelinjih društava. Štetu možemo procijeniti na više od pola milijuna kuna. Uzrok tako velikom ugibanju pripisujem dugom i vrućem ljetu koje je pogodovalo razvoju varoje, a time i nekih drugih nama nepoznatih bolesti koje prenosi varoa - kaže Ante Marinić. 

U Narodnim novina broj 18/08, od 13. veljače izašao novi Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinjih paša RH. Pravilnikom utvrðuju se uvjeti za smještaj pčelinjaka, način preseljenja pčela, uvjeti držanja i iskorištavanja pčela, zaštita pčela, uspostava i voðenje katastra pčelinjih paša, priprema i provedba pašnoga reda, način gospodarenja i iskorištavanja pčelinjih paša u okviru pašnoga reda, obveze korisnika pašnoga reda, praćenje i nadzor katastra i pašnog reda, te uspostava Evidencije pčelara i pčelinjaka.

Iz Hrvatske se na godinu izveze 2000 tona meda, a uveze se 200 tona, što znači da je izvoz meda deset puta veći od uvoza. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka kažu da je pčelarstvo posljednjih godina postalo jedna od važnijih grana poljoprivredne proizvodnje, a kao takvo pridonosi razvoju i cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske. Iz godine u godinu raste broj pčelinjih zajednica pa danas imamo 300.000 košnica za koje se brine 12.000 pčelara, od kojih je 3300 članova Hrvatskog pčelarskog saveza. Ukupna godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj iznosi 5000 tona. Samo potrebe EU-a za medom iznose 200.000 tona, te se med u Europu uvelike uvozi u bačvama iz Kine. U Hrvatskoj postoje veliki prirodni resursi za mogućnost ispaše pčela, a time i stvaranje izravne koristi za stvaranje pčelinjih proizvoda: med, vosak, pelud, pčelinji otrov, propolis te matična mliječ.

GUDOVEC - U Gudovcu pokraj Bjelovara održan je 4. pčelarski sajam, najveći sajam te vrste u Hrvatskoj, na kojem sudjeluje oko 70 izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja. U sklopu dvodnevnoga sajma prikazani su pčelarska oprema i proizvodi od meda, a održano je i desetak stručnih predavanja na kojima su govorili domaći i strani stručnjaci.