Obujam subvencija za američke poljoprivrednike značajna je sporna točka u šestogodišnjim pregovorima o liberalizaciji svjetske trgovine, pokrenutim u sklopu WTO-a u Dohi.

WTO je pokrenuo istragu o subvencijama za uzgajivače pšenice, kukuruza, riže i ostalih poljoprivrednih kultura u SAD-u nekoliko dana nakon što je gornji dom američkog Kongresa odobrio 286 milijardi dolara vrijedan zakon o poljoprivredi nakon što je sličan zakon usvojen u zastupničkom domu Kongresa još u srpnju.

Bijela Kuća zaprijetila je pak vetom na oba zakona, uz obrazloženje da ne predviðaju temeljitu reformu propisa o isplati pomoći za poljoprivrednike.

U pritužbi WTO-u Kanada i Brazil tvrde da u većini slučajeva kojima se krše propisi o meðunarodnoj trgovini američka potpora poljoprivrednicima premašuje plafon od 19,1 milijardi dolara godišnje u razdoblju od 1999., uz izuzetak 2003.

"Kanada procjenjuje da je tih godina SAD premašivao dopuštene razine na koje se obvezao pred WTO-om za više milijardi dolara godišnje", ustvrdila je kanadska vlada u službenom priopćenju upućenom meðunarodnoj trgovinskoj organizaciji.

Takva pomoć predstavlja povredu meðunarodnih propisa o trgovini jer se proizvoðačima omogućuje da prodaju robu jeftinije nego njihove kolege u drugim zemljama, koji su time izloženi propasti jer im ne mogu konkurirati.

Iako se 151 članica WTO-a slaže da je odreðeni oblik pomoći u poljoprivredi prihvatljiv kako bi se osigurala opskrba hranom, očuvao okoliš i poljoprivrednicima omogućilo stabilno poslovanje, meðunarodni propisi ograničavaju vrstu i razmjere te pomoći.

Nekoliko bogatih i zemalja u razvoju poduprlo je prigovore Kanade i Brazila u statusu treće strane u postupku, što im omogućuje sudjelovanje u okruglom stolu WTO-a koje će donijeti presudu o tom slučaju. Riječ je o Europskoj uniji, Indiji, Japanu, Australiji, Argentini, Kini, Tajlandu, Meksiku, Novom Zelandu, Južnoafričkoj Republici, čileu, Tajvanu i Nikaragvi.

Suvremena.hr