Koliko god bila kvalitetna, ni riba nije hrvatski proizvod koji bi cjenovno - a i količinski - mogao konkurirati na europskom trištu. Zbog visoke cijene proizvodnje i drugih naknada proizvoðač, naime, u nas još dobiva najmanje, a kupac i dalje plaća najviše - veli Višnja Knjaz, savjetnica direktora i tajnica Udruenja za ribarstvo i preradu ribe HGK.
Uz veću potporu drave i s manje administrativnih prepreka, Hrvatska bi, barem kad je riječ o tradicionalnoj marikulturi, i prije uhvatila korak s Europom. Ovako tek hvata zalet, što je pokazala i Europska izloba morske hrane i tehnologije 14. Seafood 2006. (ESE).
Kvalitetu treba platiti
Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, na ESE- u su se predstavile četiri domaće tvrtke - Marimirna i Mirna iz Rovinja, Trenton iz Splita i Lustra iz Milne na Braču. I Mirna, sa 130-godišnjom tradicijom - i Lustra, koja je započela s radom prije pola godine - slau se u jednom. Masovna proizvodnja na trištu Europske unije, koje su odavno podijelile i kontroliraju velike multinacionalne kompanije, za Hrvatsku je nemoguća misija.
No europski potrošač već ima istančan ukus i svijest o zdravom i kvalitetnom proizvodu, koji je spreman i platiti. I to je šansa hrvatskim tvrtkama koje se bave preradom i proizvodnjom ribe - mala i ograničena proizvodnja, ali s visokom dodanom vrijednosti - kakva je već postala zaštitni znak jednog Trentona ili Marimirne. A i u Mirni, koja dri oko 33 posto ukupne prerade ribe u Hrvatskoj, tradicionalnu proizvodnju ribljih konzervi od jeseni će nadopuniti potpuno novim asortimanom ribljih pašteta u tubi te programom u sve traenijoj staklenoj ambalai.
EU manjka 60 posto
U tri izlobena dana Seafooda cijene u Bruxellesu skakale su u nebo. Samo četvorni metar izlobene površine s opremom plaćao se 2500, a ulaznica po danu 60 eura. Usko specijalizirani sajam, na kojem je kvadrata trećinu više nego lani, okupio je sve koji u proizvodnji morske hrane nešto znače - čak 1600 tvrtki iz 69 zemalja, iz cijeloga svijeta! A kako i ne bi, kad i uz vlastitu proizvodnju ribe od 1,4 milijarde tona - Europska unija, u kojoj se po glavi stanovnika pojede izmeðu 16 i 18 kilograma ribe na godinu, uvozi oko 60 posto ribe i ribljih preraðevina. Prvo mjesto, koje su do sada drale Španjolska i Grčka, nedavno su preuzeli Turci i Kinezi, koji su ove godine prvi put bili na sajmu i zakupili cijeli paviljon. Posljednje tri godine Kina ostvaruje gospodarski rast deset posto na godinu, a posljednjeg je desetljeća povećala proizvodnju morske hrane sa 25 na 45 milijardi tona.
- Seafood je posljednje mjesto na kojem će proizvoðači sklapati komercijalne ugovore. Na njemu ćete pokazati svoje proizvode i vidjeti tuðe, naći partnere, a na kraju krajeva i štošta naučiti od konkurencije - kazala je Zdenka Drandić, direktorica marketinga Mirne d.d.
Jolanda RAK-ŠAJN, Večernji list