Domaća junad samo na crno

Gotovo 4000 neprodanih bikova koji teže više od 850 kilograma dokaz su kako uzgajivači tovne junadi i ministar Petar čobanković još nisu našli zajednički jezik. Domaću junetinu proizvoðači zbog jefinog uvoza iz Brazila i Poljske ne mogu prodati ni u bescjenje, tvrdi Toni Raič, predsjednik udruge Baby beef.

Umjesto teladi, u štalama proizvoðači zato još hrane staru stoku, kojoj, okrupnjeloj, treba i triput više hrane nego teladi, pa siti praznih obećanja, najavljuju i prekid proizvodnje, kaže Raič.

Potpora po grlu
Potkraj prošle godine ministar čobanković najavio je razdvajanje govedarskog programa na mljekarski i mesni. Izmjenama i dopunama zakona o potporama za tovljenu bi se junad odreðivala ciljana cijena i varijabilni dio potpore te uvela potpora po grlu tovljenog i prodanog juneta umjesto za toplu polovicu na liniji klanja. To bi značilo da cijena tople juneće polovice ne bi smjela biti niža od 24,50 kuna, u protivnom bi država proizvoðačima nadoknadila razliku. Sadašnja je cijena 22 kune za toplu polovicu, a ona i dalje pada, objašnjava Raič, pa nije čudno što se najveći dio junetine više od 60 posto prodaje na crno iako seljaci za nju ne dobiju ni kunu poticaja, a uz cijenu od 13 kuna za živu vagu na crno ne mogu ništa zaraditi.

Ministar čobanković pita gdje su svi bili 2001. godine, kad je potpisan sporazum s WTO-om, koji Hrvatsku "lupa u glavu gdje god se pojavi". Zašto tada niste intervenirali? pita čobanković.

Prema tom nepovoljnom trgovinskom sporazumu, domaće su carine tri puta niže od zaštitne carine EU, što znači da sva roba niske kvalitete, pa i junetina, može završiti u Hrvatskoj. Predstavnici udruge Baby beef zbog toga su se lani, u rujnu sastali i s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, koji im je, tvrdi Raič, obećao da će Vlada na prvoj sjednici donijeti privremene antidampinške mjere kako bi se zaštitili domaći proizvoðači. No, i on ih je, kaže, prevario.

Izvoz samo 550 tona
Hrvatska je samo prošle godine zbog ignoriranja proizvoðača i prekomjernog uvoza na junetini izgubila više od milijardu kuna! Lani smo imali najveći uvoz junetine u posljednjih deset godina. Uvezeno je čak 5000 tona goveðeg mesa upitne kvalitete, što je 25.000 grla žive stoke. Ne tako davno izvozili smo 20.000 tona junetine u vrijednosti 200 milijuna dolara, a sada samo 500 do 600 tona objašnjava Raič.

Domaća govedarska proizvodnja samo 40-ak tisuća tona danas zadovoljava samo 70 do 75 posto domaćih potreba, a zbog enormnog uvoza, i to je tržni višak. Stoga bi, dok proizvodnja ne postane dostatna, u Hrvatskoj svaki proizvoðač junadi trebao dobivati poticaj, makar za samo jedno grlo koje ulazi u mesnu industriju, smatra Raič, domećući kako je to jedini način da se suzbije sivo tržište i poveća proizvodnja.

Prenosimo menager.hr; autor: Jolanda Rak Šajn