Drava uvodi zemljini maksimum od 300 ha
Tko se u doglednoj
budućnosti odluči baviti poljoprivredom, moći će u vlasništvu imati
najviše 300 hektara oranica, neovisno je li riječ o obiteljskom
gospodarstvu ili pravnoj osobi. Tko je vlasnik obradivih površina, no
zapustio ih je, suočit će se s godišnjom kaznom u visini 20.000 kuna po
hektaru obraslom u korov. To su samo dva prijedloga iz novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji uskoro stie pred zastupnike u
Hrvatskom saboru. U resornom ministarstvu očekuju da će zakon biti
usvojen do ljetne stanke Sabora, iznosi za Poslovni dnevnik Krešimir
Kuterovac, dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribolova i
ruralnog razvoja.
Posebni interes drave
"Poljoprivredno
zemljište opće je dobro i tko ga ne stavi u funkciju, čini golemu štetu
ukupnom društvu", ističe Kuterovac. Vlasnici bez poljoprivrednih
ambicija svoje oranice moći će ili prodati onima koji ih hoće kupiti
jer im nedostaju površine, ili će posredovanjem nacionalne Agencije za
raspolaganje zemljištem dati ih na korištenje farmerima koji će na tim
hektarima pokrenuti agrobiznis uz odgovarajuću naknadu. Najkraće, s
novim zakonom poljoprivredno zemljište bit će proglašeno posebnim
interesom drave, uvest će se ograničenja u dijelu vlasništva i
raspolaganja. Kuterovac se nada kako će svi zastupnici, neovisno o
stranačkom dresu, prepoznati potrebu da se konačno uvede red u
korištenje poljoprivrednog zemljišta.
Drava će imati pravo prvokupa privatnog zemljišta koje će potom preko Agencije kroz koncesije ili zakup, ne ograničavajući raspodjelu po tim kriterijima, prepuštati obiteljskim gospodarstvima ili tvrtkama. Onima s konkretnim projektima, koji dokau da su poljoprivredna proizvodnja i razvoj njihove dugoročne namjere. Zakup ili koncesija bit će na rok od 30 do 50 godina. Granica od 300 hektara uzeta je jer na toj je površini moguće postići konkurentnu proizvodnju prema uvjetima EU, neovisno je li riječ o ratarstvu, trajnim nasadima ili stočarstvu. Osim drave i Crkve danas malo tko u Hrvatskoj u vlasništvu ima više od 300 hektara zemlje. Hrvatska raspolae sa 2,69 milijuna hektara (ne)obraðenih poljoprivrednih površina i taj će podatak, kae Kuterovac, biti prezentiran i Europskoj uniji. Glavnina ili oko 70 posto oranica u privatnom je vlasništvu, drava je vlasnik oko 30 posto. Već godinama se obraðuje oko 800-900 tisuća hektara.
Kraj jeftinoj hrani
U pregovorima s EU Hrvatska će ustrajati na odgodi prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima kroz 12 godina. Ograničavanjem vlasništva na 300 hektara cilj je poljoprivredno zemljište dugoročno sačuvati i zaštititi od špekulanata i "veleposjednika", koji pokušavaju jeftino kupovati oranice kako bi ih u budućnosti skupo (pre)prodavali. "Za buduću prodaju, zakup ili koncesiju ključni uvjet je bavljenje poljoprivredom i nedostatak površina kako za već aktivne projekte, tako i za planirane investicije.
Vrijeme jeftine hrane odlazi u povijest. Hrvatska, s obzirom na ukupno raspoloivo poljoprivredno zemljište i klimatske uvjete, ima golemi potencijal koji mora bolje iskoristiti', ističe Kuterovac i upozorava da se "ova povijesna šansa ne smije prokockati". Poljoprivrednicima koji iskau zanimanje za kupnju zemljišta, okrupnjavanje parcela i ureðenje drava će, najavljuje, osigurati povoljne kredite. Agencija za zemljište bit će osnovana do kraja 2008. godine. Usmjeravat će gospodarenje privatnim neobraðenim oranicama, pomagati lokalnoj (samo)upravi na raspolaganju dravnim zemljištem te voditi registar raspoloivog zemljišta.
Drava će imati pravo prvokupa privatnog zemljišta koje će potom preko Agencije kroz koncesije ili zakup, ne ograničavajući raspodjelu po tim kriterijima, prepuštati obiteljskim gospodarstvima ili tvrtkama. Onima s konkretnim projektima, koji dokau da su poljoprivredna proizvodnja i razvoj njihove dugoročne namjere. Zakup ili koncesija bit će na rok od 30 do 50 godina. Granica od 300 hektara uzeta je jer na toj je površini moguće postići konkurentnu proizvodnju prema uvjetima EU, neovisno je li riječ o ratarstvu, trajnim nasadima ili stočarstvu. Osim drave i Crkve danas malo tko u Hrvatskoj u vlasništvu ima više od 300 hektara zemlje. Hrvatska raspolae sa 2,69 milijuna hektara (ne)obraðenih poljoprivrednih površina i taj će podatak, kae Kuterovac, biti prezentiran i Europskoj uniji. Glavnina ili oko 70 posto oranica u privatnom je vlasništvu, drava je vlasnik oko 30 posto. Već godinama se obraðuje oko 800-900 tisuća hektara.
Kraj jeftinoj hrani
U pregovorima s EU Hrvatska će ustrajati na odgodi prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima kroz 12 godina. Ograničavanjem vlasništva na 300 hektara cilj je poljoprivredno zemljište dugoročno sačuvati i zaštititi od špekulanata i "veleposjednika", koji pokušavaju jeftino kupovati oranice kako bi ih u budućnosti skupo (pre)prodavali. "Za buduću prodaju, zakup ili koncesiju ključni uvjet je bavljenje poljoprivredom i nedostatak površina kako za već aktivne projekte, tako i za planirane investicije.
Vrijeme jeftine hrane odlazi u povijest. Hrvatska, s obzirom na ukupno raspoloivo poljoprivredno zemljište i klimatske uvjete, ima golemi potencijal koji mora bolje iskoristiti', ističe Kuterovac i upozorava da se "ova povijesna šansa ne smije prokockati". Poljoprivrednicima koji iskau zanimanje za kupnju zemljišta, okrupnjavanje parcela i ureðenje drava će, najavljuje, osigurati povoljne kredite. Agencija za zemljište bit će osnovana do kraja 2008. godine. Usmjeravat će gospodarenje privatnim neobraðenim oranicama, pomagati lokalnoj (samo)upravi na raspolaganju dravnim zemljištem te voditi registar raspoloivog zemljišta.
Poslovni.hr