Slana riba bit će jo traenija
Poznavatelji stanja
na trištu ribljih preraðevina tvrde da će ove godine slana riba,
konkretno slani inćun, biti jedan od traenijih prehrambenih artikala.
Razlog tome nije enormno povećani rast potranje i potrošnje te
namirnice, iako je na zapadnoeuropskom trištu traena i visoko
cijenjena, već će se ona traiti i, očito, skuplje plaćati jer je neće
biti dovoljno. Tako procjenjuju oni koji dobro prate kretanja na moru i
kopnu. Razlog tome su, ističu, slabiji ulovi inćuna, zbog čega su
prošle godine u Europi usoljene manje količine. Ulovi male plave
ribe lani su bili slabiji nego u 2006. godini, inćun se nije lovio u
očekivanim količinama. Prema procjenama ribara, u odnosu na 2006.
prošlogodišnji ulovi manji su za petnćstak posto. Slabije su ga lovili
naši ribari, ali i talijanski.
Bolja kvaliteta usoljene ribe
Općenito, u čitavom Sredozemlju lanjski ulovi inćuna bili su skromniji. Uz sve to, u Španjolskoj, koja je jedan od većih potrošača slane ribe, lani je bio zabranjen lov inćuna u Biskajskom zaljevu. Uistinu, dovoljno razloga za poremećaj na trištu.
Ostrea iz Benkovca, naš najveći proizvoðač slane ribe, lani je usolila oko 3.200 tona. U odnosu na 2006., to je desetak posto manje. Povoljna je okolnost ta što je kvaliteta usoljene ribe bila bolja, iako su se ribari često alili na kvalitetu ulova. Za razliku od kvarnerskog i istarskog akvatorija, na dalmatinskom području lovio se veći inćun, a glavninu ribe Ostrea dobiva sa srednjeg Jadrana.
- Slanu ribu izvozimo u više zemalja. Kvalitetom proizvoda nametnuli smo se na trištu i, što se nas tiče, potranja je konstantno veća od proizvodnje. Povećanu potranju, koju neki najavljuju, zasad ne osjećamo, tek je početak godine. Vidjet ćemo u srpnju kakvo je stanje na trištu, govori Neven Badurina, direktor Ostree.
Inćun pada, srdela raste
Benkovačka tvrtka trenutačno je u velikom investicijskom zahvatu. Malo dalje od Benkovca, u Stankovcima, gradi novi pogon za soljenje ribe površine 7.500 četvornih metara. Proizvodnja u novoj tvornici trebala bi krenuti sredinom godine. Sa znatno većim proizvodnim kapacitetom, što će omogućiti i angairanje više djelatnika, u Ostrei ove godine planiraju usoliti 5.000 tona ribe, uglavnom inćuna.
Većih poremećaja na trištu slane ribe ne bi trebalo biti, smatra mr. Miro Kučić iz Sardine u Postirama, odličan poznavatelj stanja u ribarstvu i preradi ribe u nas i u svijetu.
- Ulovi inćuna bili su manji, ali ne toliko da bi se trebali drastičnije odraziti na količine posoljene ribe, smatra on. Smanjeni ulovi inćuna, prema njegovim riječima, pokazatelj su promjene strukture ribarskih ulova.
- Kad inćun počne padati, srdela raste, ističe Miro Kučić. Ulov srdele u nas došao je na 20.000 tona. Ulovljeno je dosta više, ali velike količine miješane ribe nisu sortirane, nego su isporučene za prehranu tuna u kavezima. U konačnici, ulov srdele trebao bi narasti na 30.000 tona.
Prvi ulov novog broda
Ove godine očekuje se povećanje ulova plave ribe. Ako ništa drugo, onda zbog novih brodova koji se grade ili su izgraðeni. Proteklog tjedna prvi put je ribario novi brod »Sardina I«, prvi iz nacionalnog programa obnove i modernizacije ribarske flote koji se provodi uz značajnu financijsku pomoć drave. Prvi ulov novog broda teio je sedam tona inćuna. Brod »Sardina I« u vlasništvu je Sardine iz Postira, a izgraðen je u brodogradilištu u Vranjicu, pokraj Splita. Uskoro bi, kako saznajemo, prema ribolovnim poštama trebao zaploviti i »Neptun I«, brod identičnih karakteristika koji je pulski Tehnomont izgradio za Conex Trade iz Solina.
Općenito, u čitavom Sredozemlju lanjski ulovi inćuna bili su skromniji. Uz sve to, u Španjolskoj, koja je jedan od većih potrošača slane ribe, lani je bio zabranjen lov inćuna u Biskajskom zaljevu. Uistinu, dovoljno razloga za poremećaj na trištu.
Ostrea iz Benkovca, naš najveći proizvoðač slane ribe, lani je usolila oko 3.200 tona. U odnosu na 2006., to je desetak posto manje. Povoljna je okolnost ta što je kvaliteta usoljene ribe bila bolja, iako su se ribari često alili na kvalitetu ulova. Za razliku od kvarnerskog i istarskog akvatorija, na dalmatinskom području lovio se veći inćun, a glavninu ribe Ostrea dobiva sa srednjeg Jadrana.
- Slanu ribu izvozimo u više zemalja. Kvalitetom proizvoda nametnuli smo se na trištu i, što se nas tiče, potranja je konstantno veća od proizvodnje. Povećanu potranju, koju neki najavljuju, zasad ne osjećamo, tek je početak godine. Vidjet ćemo u srpnju kakvo je stanje na trištu, govori Neven Badurina, direktor Ostree.
Inćun pada, srdela raste
Benkovačka tvrtka trenutačno je u velikom investicijskom zahvatu. Malo dalje od Benkovca, u Stankovcima, gradi novi pogon za soljenje ribe površine 7.500 četvornih metara. Proizvodnja u novoj tvornici trebala bi krenuti sredinom godine. Sa znatno većim proizvodnim kapacitetom, što će omogućiti i angairanje više djelatnika, u Ostrei ove godine planiraju usoliti 5.000 tona ribe, uglavnom inćuna.
Većih poremećaja na trištu slane ribe ne bi trebalo biti, smatra mr. Miro Kučić iz Sardine u Postirama, odličan poznavatelj stanja u ribarstvu i preradi ribe u nas i u svijetu.
- Ulovi inćuna bili su manji, ali ne toliko da bi se trebali drastičnije odraziti na količine posoljene ribe, smatra on. Smanjeni ulovi inćuna, prema njegovim riječima, pokazatelj su promjene strukture ribarskih ulova.
- Kad inćun počne padati, srdela raste, ističe Miro Kučić. Ulov srdele u nas došao je na 20.000 tona. Ulovljeno je dosta više, ali velike količine miješane ribe nisu sortirane, nego su isporučene za prehranu tuna u kavezima. U konačnici, ulov srdele trebao bi narasti na 30.000 tona.
Prvi ulov novog broda
Ove godine očekuje se povećanje ulova plave ribe. Ako ništa drugo, onda zbog novih brodova koji se grade ili su izgraðeni. Proteklog tjedna prvi put je ribario novi brod »Sardina I«, prvi iz nacionalnog programa obnove i modernizacije ribarske flote koji se provodi uz značajnu financijsku pomoć drave. Prvi ulov novog broda teio je sedam tona inćuna. Brod »Sardina I« u vlasništvu je Sardine iz Postira, a izgraðen je u brodogradilištu u Vranjicu, pokraj Splita. Uskoro bi, kako saznajemo, prema ribolovnim poštama trebao zaploviti i »Neptun I«, brod identičnih karakteristika koji je pulski Tehnomont izgradio za Conex Trade iz Solina.
www.glasistre.hr