Preskupa hrana unitava proizvodnju mesa u Hrvatskoj
Uzgoj svinja u
Hrvatskoj već godinama je bremenit, toliko da po konkurentnosti
značajno zaostaje za proizvodnjom u EU. Divljanje cijena kukuruza moglo
bi za svinjogojstvo biti pogubno ne povuče li Vlada poteze dugoročne
naravi. Kilogram kukuruza u 2007. u prosjeku je stajao 1,35 kuna i bio
7 posto skuplji nego u EU. Istodobno je kilogram svinjske polovice u
Hrvatskoj imao cijenu 1,92 eura, a u Uniji 1,38 eura, iznosi Branko
Bobetić, direktor grupacije Croatiastočar.
Cvjetanje uvoza
Kukuruz je dvostruko skuplji nego 2006. dok je cijena svjeeg mesa pala za 20 posto i najnia je u osam godina. Svinjogojci već mjesecima kumuliraju gubitke, s aktualnim cjenikom na supstanci gube 15 posto. Problem nekonkurentnosti, tvrdi, evidentan je od samog starta uzgoja. Hrvatska nema odojaka i skupo ih uvozi. U 2006. uvezeno je 452.619 a 2007. uvoz je iznosio 392.765 odojaka. Odojci za ugoj u EU su 2007. treni po 34,57 kn/kg dok su hrvatski stočari plaćali po 47 kuna. Samo lani pet do sedam milijuna eura skuplje su platili ulaz odojaka u tov. Hrvatska godišnje proizvede oko 180.000 tona svinjetine, tek 0,84 posto od količina koje ukupno proizvede Unija. Zemlje EU godišnje ukupno uvezu oko 19.000 tona svinjetine, Hrvatska sama oko 30.000 tona.
Posebno je velik uvoz za preraðivačku industriju, čak 40 posto sirovine iz uvoza je. Godišnje se uveze 7000 tona plećki za pršute, tu količinu daje milijun svinja. Ili, jednogodišnji uvoz pancete trai uzgoj 400.000 svinja, a tov svinja u Hrvatskoj godišnje nije prešao 1,9 milijuna komada ili 0,98 posto od proizvodnje u EU. Zato što nema proizvodno-potrošne bilance godinama su se uvozile goleme količine svinjskih polovica. Kako se nitko ne bavi planiranjem trišnih potreba u vrijeme visokih cijena cvjetao je uvoz. Tako je u 2005. uvezena 7.141 tona svinjskih polovica, na trištu Unije kilogram je stajao 1,36 eura u Hrvatskoj 2,2 eura, 62 posto skuplje. Program mjera za razvoj svinjogojske proizvodnje i povećanje trišne konkurentnosti, projekt je koji će biti dostavljen budućem ministru čim mandat bude potvrðen, otkriva Bobetić. Bit će teško pomiriti interese svinjogojaca i klaoničara, kae no, trište se definitivno mora stabilizirati. Ministru će predloiti ciljanu cijenu svinjske polovice u visini 1,59 eura.
Ugroena proizvodnja
Veća je od EU prosjeka ali, prati trendove zemalja koje će nakon što Hrvatska uðe u EU ugroavati ovdašnju proizvodnju. To su Njemačka, Austrija, Nizozemska, Maðarska i Slovenija. Mora se postići proizvodnja konkurentna s tim zemljama, hrvatski se farmeri moraju prestrojiti u svojim i troškovima i ambicijama pa tko ostane ostane, drugog rješenja nema. Rak-rana hrvatskog svinjogojstva su i reprodukcija i nedostatna proizvodnja mesa, posebno u industrijskim kategorijama. Stoga će ponuðeni program razvoja konkurentnog svinjogojstva imati proizvodno-potrošnu bilancu, mjere za stabiliziranje trišta i povećanje konkurentnosti te reviziju Operativnog programa. Uz skup kukuruz i jeftino meso nema kandidata za svinjogojstvo, a lani usvojen Operativni program namijenjen je isključivo za nove proizvoðače. Ne obuhvaća postojeće svinjogojce i objekte koji imaju potencijal za nadogradnju, da farma sa 50 svinja naraste na 150. Ne mogu ga koristiti ni velike tvrtke koje bi htjele osuvremeniti objekte jer, svinjogojstvo je ipak industrijska proizvodnja.
Sivo trište - produkt neorganiziranosti
Omjer sivog trišta u svinjogojstvu nitko ne zna. U 2005. odklasirano je 950.000 svinja, a trihineloskopija je uraðena na 1,6 milijuna svinja. Slubeno klasiranje za 2007. iznosi 1,1 milijun svinja, 10 posto više nego 2006. Sivo trište produkt je neorganiziranosti i kidanja veza koje su desetljećima funkcionirale izmeðu proizvoðača i klaonica, zadruga koje su obavljale otkup. Uzgojem svinja bavi se 200.000 osoba i tvrtki, proizvodnja je preusitnjena.
Kukuruz je dvostruko skuplji nego 2006. dok je cijena svjeeg mesa pala za 20 posto i najnia je u osam godina. Svinjogojci već mjesecima kumuliraju gubitke, s aktualnim cjenikom na supstanci gube 15 posto. Problem nekonkurentnosti, tvrdi, evidentan je od samog starta uzgoja. Hrvatska nema odojaka i skupo ih uvozi. U 2006. uvezeno je 452.619 a 2007. uvoz je iznosio 392.765 odojaka. Odojci za ugoj u EU su 2007. treni po 34,57 kn/kg dok su hrvatski stočari plaćali po 47 kuna. Samo lani pet do sedam milijuna eura skuplje su platili ulaz odojaka u tov. Hrvatska godišnje proizvede oko 180.000 tona svinjetine, tek 0,84 posto od količina koje ukupno proizvede Unija. Zemlje EU godišnje ukupno uvezu oko 19.000 tona svinjetine, Hrvatska sama oko 30.000 tona.
Posebno je velik uvoz za preraðivačku industriju, čak 40 posto sirovine iz uvoza je. Godišnje se uveze 7000 tona plećki za pršute, tu količinu daje milijun svinja. Ili, jednogodišnji uvoz pancete trai uzgoj 400.000 svinja, a tov svinja u Hrvatskoj godišnje nije prešao 1,9 milijuna komada ili 0,98 posto od proizvodnje u EU. Zato što nema proizvodno-potrošne bilance godinama su se uvozile goleme količine svinjskih polovica. Kako se nitko ne bavi planiranjem trišnih potreba u vrijeme visokih cijena cvjetao je uvoz. Tako je u 2005. uvezena 7.141 tona svinjskih polovica, na trištu Unije kilogram je stajao 1,36 eura u Hrvatskoj 2,2 eura, 62 posto skuplje. Program mjera za razvoj svinjogojske proizvodnje i povećanje trišne konkurentnosti, projekt je koji će biti dostavljen budućem ministru čim mandat bude potvrðen, otkriva Bobetić. Bit će teško pomiriti interese svinjogojaca i klaoničara, kae no, trište se definitivno mora stabilizirati. Ministru će predloiti ciljanu cijenu svinjske polovice u visini 1,59 eura.
Ugroena proizvodnja
Veća je od EU prosjeka ali, prati trendove zemalja koje će nakon što Hrvatska uðe u EU ugroavati ovdašnju proizvodnju. To su Njemačka, Austrija, Nizozemska, Maðarska i Slovenija. Mora se postići proizvodnja konkurentna s tim zemljama, hrvatski se farmeri moraju prestrojiti u svojim i troškovima i ambicijama pa tko ostane ostane, drugog rješenja nema. Rak-rana hrvatskog svinjogojstva su i reprodukcija i nedostatna proizvodnja mesa, posebno u industrijskim kategorijama. Stoga će ponuðeni program razvoja konkurentnog svinjogojstva imati proizvodno-potrošnu bilancu, mjere za stabiliziranje trišta i povećanje konkurentnosti te reviziju Operativnog programa. Uz skup kukuruz i jeftino meso nema kandidata za svinjogojstvo, a lani usvojen Operativni program namijenjen je isključivo za nove proizvoðače. Ne obuhvaća postojeće svinjogojce i objekte koji imaju potencijal za nadogradnju, da farma sa 50 svinja naraste na 150. Ne mogu ga koristiti ni velike tvrtke koje bi htjele osuvremeniti objekte jer, svinjogojstvo je ipak industrijska proizvodnja.
Sivo trište - produkt neorganiziranosti
Omjer sivog trišta u svinjogojstvu nitko ne zna. U 2005. odklasirano je 950.000 svinja, a trihineloskopija je uraðena na 1,6 milijuna svinja. Slubeno klasiranje za 2007. iznosi 1,1 milijun svinja, 10 posto više nego 2006. Sivo trište produkt je neorganiziranosti i kidanja veza koje su desetljećima funkcionirale izmeðu proizvoðača i klaonica, zadruga koje su obavljale otkup. Uzgojem svinja bavi se 200.000 osoba i tvrtki, proizvodnja je preusitnjena.
www.poslovni.hr