itozajednica nudi seljacima 85 lipa za kilogram penice, seljaci trae kunu
ZAGREB - Vlada prije zavretka etve, koja je počela ovih dana, mora donijeti uredbu o trnim redovima za itarice sa zatitnom cijenom penice ovogodinjeg roda. U Ministarstvu poljoprivrede procjenjuju da je lani zasijano izmeðu 20 i 25 posto manje povrina pod penicom, to je dobro jer je na taj način stvorena mogućnost povećanja iznosa poticaja od 1250 kuna po hektaru. Prole je godine zasijano oko 120.000 hektara pod penicom, a uz prosječan prinos od 4,3 tone penice po hektaru trebalo bi je biti dovoljno za podmirenje domaćih potreba.
Domaće potrebe za penicom iznose izmeðu 460.000 i 500.000 tona penice godinje, odnosno 36.000 tona penice mjesečno. Na zalihama je ostalo manje od 200.000 tona lanjske penice, a ove je godine uvezeno oko 40.000 tona te najvanije kruarice. Poticaji za penicu prema zakonu iznose 1650 kuna po hektaru, ali su lani, uz protivljenje seljaka, smanjeni na spomenuti iznos. Za usporedbu, poticaji za penicu u Sloveniji iznose 2250 kuna po hektaru. Prole je godine otkupljeno 700.000 tona penice, od čega su trgovci otkupili oko 268.000 tona penice, a drava oko 300.000 tona penice. Ove se godine očekuje otkup izmeðu 500.000 i 550.000 tona penice.
Jo prije dvije-tri godine urod penice je bio veći od milijun tona, ali je drava samo gubila na njenom izvozu. Prodajna cijena penice na svjetskom tritu je gotovo upola manja, oko 60 lipa po kilogramu, negoli u Hrvatskoj. Drava će stati iza zajamčene cijene penice, koja je lani bila 70 lipa, kako se ne bi dogodilo da trgovci otkupe sve trine vikove penice i tako diktiraju cijene brana i kruha.
Interesna udruga itozajednica ponudila je proizvoðačima penice 85 lipa po kilogramu penice, ali će seljaci teko pristati na manju otkupnu cijenu od jedne kune po kilogramu penice. Cjenkanja izmeðu drave i seljaka moglo bi biti i ove godine. Prosvjedi su lani izostali, ali je sada situacija neto tea, jer su povećani trokovi sijanja penice od cijene plavoga dizela i sjemena, do umjetnog gnojiva.
Prenosimo iz Vjesnika, autor: Marinko Petković