Zakon skrojen po mjeri trgovaca
.jpg)
Sabor nije dječji vrtić da odluku donesenu prijepodne, poslijepodne opovrgava, poručuje pčelarima Ivan Bračić, čiju doministarsku fotelju u Ministarstvu gospodarstva potresa novi medni skandal u kojemu je, kako dri dio pčelara, Bračić ponovno glavni krivac. HDZ-ovim amandmanom, koji je prihvatio Sabor, pčelari bi prema izmijenjenom Zakonu o pčelarstvu subvencije ubuduće dobivali po kilogramu prodanog meda, umjesto po košnici.S pčelama u Sabor
Za svaki prodani kilogram meda pčelari u sustavu poticaja dobili bi 4,50 kune, dok su prije po košnici dobivali 90 kuna. S obzirom na to da bolji pčelari po košnici ostvare i 50, neki i 130 kilograma meda, čime bi dobili i 600 kuna poticaja za košnicu, gnjev dijela pčelara začuðuje. U otvorenom pismu premijeru Ivi Sanaderu ističu kako su novi poticaji pogubni za pčelarstvo, a oni prevareni i ponieni.
Otkupljivači su, kau, mjesecima prije saborske odluke lobirali za njih i rušili veleprodajne cijene meda bagremov med na samo deset kuna po kilogramu, a neke kontinentalne vrste i na nie dok su u susjednim zemljama cijene dvostruko više. Isti se med u nas u maloprodaji prodaje za 50 kuna i više te im, tvrde, nije jasno koji su to argumenti prevladali da se uvede poticaj po kilogramu, osim ako se svjesno ne eli pogodovati otkupljivačima i monopolistima poput doministra Bračića, koji će kroz poticaje "provući" i lanjski med iz zaliha, a pčelarima će zbog dravne subvencije po kilogramu još sniziti cijene otkupa meda.
Bračić je glavni pokretač propasti pčelarstva. Sve je to on smislio i podvalio Tomi Tomiću, zastupniku HDZ-a iz Virovitičko-podravske upanije, kojemu je potporu dao tamošnji predsjednik pčelara Branko Tomšić, a na kraju i saborski zastupnici, koji su prije godišnjih odmora i ne znajući zašto samo dizali ruke dri predsjednik voćinskih pčelara Stjepan Brijačak. Ne razriješi li se medna afera već na prvim saborskim sjednicama u jesen, pčele bi, najavljuju u DC-u, mogle zazujati i na prosvjedima koje će inicirati na zagrebačkom Markovu trgu.
Med kao brand
Zbog "podvale HDZ-a", Hrvatski pčelarski savez (HPS) zahtijevao je pak stopiranje isplate mednih poticaja do jeseni. No, iako novo rukovodstvo napokon brani pčelare, a ne trgovce, nije baš najjasnije zašto je novi predsjednik HPS-a Martin Kranjec u Ministarstvu poljoprivrede najprije traio poticaje po kilogramu meda, a potom po košnici, kako tvrdi glasnogovornik ministarstva Mladen Pavić, ističući da je upravo to razlog što ministarstvo Saboru nije dostavilo nikakav prijedlog u vezi s medom. Dapače, doministar Bračić dodaje kako je Kranjec u nazočnosti predstavnika njegova ministarstva, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i tvrtki članica potpisao čak i promemoriju u kojoj se HPS zauzima za poticaje po kilogramu meda, što bi se i Kranjcu isplatilo s obzirom na to da je jedan od vrsnijih pčelara s više od 70 kilograma meda po košnici.
Riječ je o matematičkom, a ne emotivnom modelu. No, Kranjcu je valjda draa predsjednička fotelja u HPS-u, kad se bez obzira na financijske posljedice i vlastiti stav priklonio opozicionistima. Konkretno, samo bi Kranjec sa svojih 150 košnica i najmanje 10 tona proizvedenog meda ostvario više od 40.000 kuna poticaja po kilogramu, a za košnice samo 13.000 kuna objašnjava Bračić, ističući kako poticaji po košnici mogu biti jedino u interesu "hobista" i švercera jer se 40-ak pčelarskih tvrtki, meðu kojima je i PIP d.o.o. njegove obitelji "čiji je ponosni utemeljitelj" dogovorilo kako sadašnje cijene otkupa meda više neće ni rasti, ni padati.
Njemu kao doministru gospodarstva u interesu je pak, tvrdi, da se spriječi sramotan izvoz meda u bačvama, suzbije crno trište te da med postane hrvatski izvozni brand s dodanom vrijednošću. Zlatko Gregačević, predsjednik grupacije pčelara pri HGK, potvrðuje kako su se proizvoðači dogovorili da će med ostati na cijenama od 10 do 15 kuna za kilogram. U toj se poljoprivrednoj grani, kae, na crno tri čak 60 posto meda. Na 4000 tona proizvedenog meda godišnje drava bi novim sustavom poticaja pčelarima isplatila 18 milijuna kuna, a ako bi se on legalno prodao, vratilo bi joj se sedam milijuna kuna PDV-a.
Za svaki prodani kilogram meda pčelari u sustavu poticaja dobili bi 4,50 kune, dok su prije po košnici dobivali 90 kuna. S obzirom na to da bolji pčelari po košnici ostvare i 50, neki i 130 kilograma meda, čime bi dobili i 600 kuna poticaja za košnicu, gnjev dijela pčelara začuðuje. U otvorenom pismu premijeru Ivi Sanaderu ističu kako su novi poticaji pogubni za pčelarstvo, a oni prevareni i ponieni.
Otkupljivači su, kau, mjesecima prije saborske odluke lobirali za njih i rušili veleprodajne cijene meda bagremov med na samo deset kuna po kilogramu, a neke kontinentalne vrste i na nie dok su u susjednim zemljama cijene dvostruko više. Isti se med u nas u maloprodaji prodaje za 50 kuna i više te im, tvrde, nije jasno koji su to argumenti prevladali da se uvede poticaj po kilogramu, osim ako se svjesno ne eli pogodovati otkupljivačima i monopolistima poput doministra Bračića, koji će kroz poticaje "provući" i lanjski med iz zaliha, a pčelarima će zbog dravne subvencije po kilogramu još sniziti cijene otkupa meda.
Bračić je glavni pokretač propasti pčelarstva. Sve je to on smislio i podvalio Tomi Tomiću, zastupniku HDZ-a iz Virovitičko-podravske upanije, kojemu je potporu dao tamošnji predsjednik pčelara Branko Tomšić, a na kraju i saborski zastupnici, koji su prije godišnjih odmora i ne znajući zašto samo dizali ruke dri predsjednik voćinskih pčelara Stjepan Brijačak. Ne razriješi li se medna afera već na prvim saborskim sjednicama u jesen, pčele bi, najavljuju u DC-u, mogle zazujati i na prosvjedima koje će inicirati na zagrebačkom Markovu trgu.
Med kao brand
Zbog "podvale HDZ-a", Hrvatski pčelarski savez (HPS) zahtijevao je pak stopiranje isplate mednih poticaja do jeseni. No, iako novo rukovodstvo napokon brani pčelare, a ne trgovce, nije baš najjasnije zašto je novi predsjednik HPS-a Martin Kranjec u Ministarstvu poljoprivrede najprije traio poticaje po kilogramu meda, a potom po košnici, kako tvrdi glasnogovornik ministarstva Mladen Pavić, ističući da je upravo to razlog što ministarstvo Saboru nije dostavilo nikakav prijedlog u vezi s medom. Dapače, doministar Bračić dodaje kako je Kranjec u nazočnosti predstavnika njegova ministarstva, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i tvrtki članica potpisao čak i promemoriju u kojoj se HPS zauzima za poticaje po kilogramu meda, što bi se i Kranjcu isplatilo s obzirom na to da je jedan od vrsnijih pčelara s više od 70 kilograma meda po košnici.
Riječ je o matematičkom, a ne emotivnom modelu. No, Kranjcu je valjda draa predsjednička fotelja u HPS-u, kad se bez obzira na financijske posljedice i vlastiti stav priklonio opozicionistima. Konkretno, samo bi Kranjec sa svojih 150 košnica i najmanje 10 tona proizvedenog meda ostvario više od 40.000 kuna poticaja po kilogramu, a za košnice samo 13.000 kuna objašnjava Bračić, ističući kako poticaji po košnici mogu biti jedino u interesu "hobista" i švercera jer se 40-ak pčelarskih tvrtki, meðu kojima je i PIP d.o.o. njegove obitelji "čiji je ponosni utemeljitelj" dogovorilo kako sadašnje cijene otkupa meda više neće ni rasti, ni padati.
Njemu kao doministru gospodarstva u interesu je pak, tvrdi, da se spriječi sramotan izvoz meda u bačvama, suzbije crno trište te da med postane hrvatski izvozni brand s dodanom vrijednošću. Zlatko Gregačević, predsjednik grupacije pčelara pri HGK, potvrðuje kako su se proizvoðači dogovorili da će med ostati na cijenama od 10 do 15 kuna za kilogram. U toj se poljoprivrednoj grani, kae, na crno tri čak 60 posto meda. Na 4000 tona proizvedenog meda godišnje drava bi novim sustavom poticaja pčelarima isplatila 18 milijuna kuna, a ako bi se on legalno prodao, vratilo bi joj se sedam milijuna kuna PDV-a.
Jolanda RAK ŠAJN; Manager.hr