Da bi bili konkuretni i imali jeftinu hranu PDV na repromaterijal treba sniziti na 5 %

Zemlje iz kojih Hrvatska najviše uvozi imaju troškove proizvodnje niže i do 20-ak posto

- Ako se želi pokrenuti hrvatska poljoprivreda i našim građanima omogućiti jeftiniju hranu, PDV treba 'skinuti' ispod 10 posto - izjavio je to jučer Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS) na jučerašnjoj konferenciji za novinare na temu “ Do jeftinije hrane manjim PDV-om u poljoprivredi”, koju je organizirao na osječkom središnjem trgu. Mlinarić pri tome navodi i da bi PDV na hranu trebao biti 5 do 6 posto, kao što imaju neke zemlje u EU kojima je “u samom startu” proizvodnja jeftinija i do 20-ak posto, a zbog čega su njihovi farmeri konkurentniji.

 

- Ako se PDV na hranu 'skine' na 5 %, to bi pokrenulo hrvatsku poljoprivredu, tj. povećalo zaposlenost, cijene hrane bi pale, građani bi kupovali jeftiniju domaću hranu - izjavio je Mlinarić te dodao kako bi prema grubim procjenama zbog jeftinije hrane državni proračun bio “tanji” za oko 1,6 mlrd. kuna.

“ Međutim, u samo nekoliko mjeseci priljev novca u državnu blagajnu bio bi dvostruko viši jer bi došlo do povećanja potrošnje”, kaže Mlinarić.

U prilog ovim tezama Mlinarić je okupljenim novinarima podijelio analizu utjecaja PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju koju je izradio Krešimir Kuterovac, direktor i vlasnik tvrtke Inagra d.o.o.

U njoj između ostalog Kuterovac navodi kako Hrvatska najviše uvozi hrane iz Njemačke, Italije, Mađarske, Nizozemske i Slovenije.

“Zemlje iz kojih Hrvatska najviše uvozi imaju u primjeni sniženu stopu PDV-a na repromaterijale. To konkretno znači da su troškovi proizvodnje niži za razliku u PDV-u 15-19 %. Poljoprivredni proizvodi koji nam dolaze na granicu su konkurentniji za navedeni trošak, a naša procjena je da su njihove proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda niže za 7-12 %. Treba navesti i da su PDV stope u zemljama EU različite jer korištena legislativa EU ostavlja slobodu članicama da pojedine stope prilagodi svojim interesima. Hrvatska danas primjenjuje standardnu stopu PDV-a 25 %, i dvije snižene stope od 5 % i 13 %, a za poljoprivredne materijale ne primjenjuje se snižena stopa”, navodi u analizi Kuterovac te dodaje da ako bi se Hrvatska odlučila za primjenu snižene stope PDV-a na hranu, ona bi pojeftinila za hrvatske građane, dok bi zavisno od obuhvata tarifnih stavki (osnovni prehrambeni proizvodi) prihod u državni proračun bio smanjen za 300-400 milijuna kuna. No, ovaj novac građani će vjerojatno ponovno potrošiti, pa će se iz povećane potrošnje smanjiti taj gubitak”, navodi se također u analizi Krešimira Kuterovca.

PRIMJENA SNIŽENIH STOPA PDV-a ZA REPROMATERIJALE U ZEMLJAMA EU

Češka 21 % 15 % Neki poljoprivredni repromaterijali Francuska 20 % 10 % Neki poljoprivredni repromaterijali Njemačka 19 % 7 % Poljoprivredni repromaterijal Grčka 23 % 13 % Neki poljoprivredni repromaterijali Hungary 27 % 5 % Nabava repromaterijala za stočarstvo: svinja, goveda, ovaca, koza Irska 23 % 4.8 %-13.5 % 4.8 % Stoka namijenjena za upotrebu u pripremi hrane  13.5 % Neki poljoprivredni repromaterijali Italija 22 %  4 %-10 % 4 % Neki poljoprivredni repromaterijali 10 % Neki poljoprivredni repromaterijali Nizozemska 21 % 6 % Poljoprivredni repromaterijal Poljska 23 % 5 % Neki poljoprivredni repromaterijali Portugal 23 % 13 % Neki poljoprivredni repromaterijali Slovenija 22 % 9.5 % Poljoprivredni repromaterijal Španjolska 21 %  10 %  Poljoprivredni repromaterijal

Najviše uvozimo iz Njemačke, koja ima sniženu stopu od 7 %

Hrvatska najviše uvozi iz Njemačke koja ima sniženu stopu od 7 %. Ovakav pristup, smatra Kuterovac, stavlja u neravnopravan odnos našu proizvodnju i uvoz. Tako da ako bi se mjera snižavanja PDV-a na hranu promatrala na duže razdoblje, možda tijekom dvije godine, ona bi, smatra Kuterovac, imala čak i pozitivan utjecaj na proračun. “U prvom trenutku primjene prvih 6 mjeseci prihod proračuna bio bi smanjen za oko milijardu kuna, a u drugoj godini sigurno bi došlo do povećanja proizvodnje za minimalno 10 % i  smanjenja deficita za 120 milijuna dolara. Sa sigurnošću možemo tvrditi da bi naša konkurentnija proizvodnja  povećala proizvodnju jer bi 'porasla potražnja kod kuće', a to bi posljedično povećalo investicije i zapošljavanje u sektoru”, smatra Kuterovac.

Zdenka RUPČIĆ, Glas Slavonije