- Posebno nam je drago što se na javni natječaj za mjesto predstojnice Javne poljoprivredne savjetodavne slube javila eljka Gudelj-Velaga, jer drimo da je ona, zbog stručnosti, iskustva i znanja koje ima, u hrvatskoj poljoprivredi ono što je Ronaldo u svjetskom nogometu, izjavio je Vladimir Novotny, glasnogovornik HPK-a, te dodaje kako su posebno zadovoljni iskustvom koje eljka Gudelj-Velaga ima u radu na pretpristupnim programima EU.
- Smatram da u javnosti prevladava mišljenje kako mi samo nešto ispunjavamo i da se prečesto koriste riječi "mi moramo", "mi smo se obvezali", "traila je Europska komisija". EU, naime vodi brigu o svojim poljoprivrednim proizvoðačima, ali i o potrošačima, što elimo prenijeti i kod nas. često se govori što sve imaju poljoprivrednici u EU, kako je ureðeno trište. Pristupanjem EU i naši proizvoðači, ali i potrošači suočit će se s novim pravilima igre, kae Gudelj-Velaga.
Europska unija, napominje Gudelj-Velaga, nisu samo velike potpore, nego ona donosi i pravila koja moraju biti ispunjena da bi se one mogle dobiti.
- I upravo tu vidim glavnu ulogu HPK-a koja će biti uz hrvatske poljoprivrednike kako bi ih pripremila da dobiju maksimalne potpore, a uz to i da ispoštuju zakonske regulative. ivot poljoprivrednika ni u EU nije lak, jer su i oni suočeni s globalnom krizom. Malim poljoprivrednicima je svugdje teško, a veliki kao i velike tvrtke, krize uvijek lakše podnose, kae Gudelj-Velaga, ističući kako se raduje ovom poslu, jer smatra da je lijepo raditi posao za koji vjeruje da će nakon nekog vremena biti u mogućnosti pokazati rezultate.
Hrvatska poljoprivredna komora je, dodaje, organizacija poljoprivrednih proizvoðača i seljaka, a njezin osnovni cilj je zastupanje interesa poljoprivrednih proizvoðača.
- HPK će s jedne strane zastupati interese domaće proizvodnje, a s druge strane pripremati ih i za trišnu utakmicu. To prije svega znači da moramo našim proizvoðačima osigurati iste uvjete kakve imaju oni u EU. HPK već radi na tome da se legaliziraju sve farme koje imaju za to uvjete, jer bez toga neće moći privući novac iz EU fondova. Takoðer je u planu aktualizirati i oivotvoriti seoski prostor kroz provedbu mjera ruralnih razvoja. Potrebno je napraviti evidenciju prodaje na poljoprivrednim gospodarstvima i pripremu za poljoprivredno-okolišni program u kojem su velike mogućnosti za dio naših proizvoðača. Uz to podrazumijeva se nastavak savjetodavnog rada - osobito u svezi sa zahtjevima višestruke sukladnosti, kae Gudelj-Velaga, dodajući da ele biti moderna sluba koja će odgovoriti na sve potrebe poljoprivrednika.
HPK i Javna poljoprivredno-savjetodavna sluba intenzivno će raditi, kako ističe Gudelj-Velaga na edukaciji poljoprivrednika, ne samo kroz već dobro poznate radionice i seminare, kao što su radili do sada, nego planiraju krenuti i s neformalnim obrazovanjem poljoprivrednika.
- Samo dobro educiran poljoprivrednik moe uspješno voditi svoje gospodarstvo što se najbolje vidi prema tome što svi oni koji su završili edukaciju za sirare nemaju problema s inspekcijama ni zabranom prodaje sira, dok oni koji nisu prošli edukaciju svakodnevno se suočavaju s poteškoćama, kae eljka Gudelj-Velaga.
U svom radu JPSS koristit će iskustva zemalja koje su uspješno pripremile poljoprivrednike za EU, poput Slovenije i Poljske. - Slovencima smo slični prema mnogočemu, a Poljska kao i mi ima usitnjene posjede, ali dobro koriste EU fondove, odnosno, kako nam neke kolege na sastancima kau "čiste ih". Tu će JPSS odigrati najveću ulogu. Naime, nisu sredstva iz EU fondova nama "ispred nosa" i da ih samo treba uzeti kako se često stječe dojam iščitavanjem nekih novina. činjenice su bitno drukčije. Da bi se dobila sredstva iz bilo kojeg EU fonda, obvezno je zadovoljiti europska pravila i gdje nikakve veze i poznanstva ne pomau.
eljka Gudelj-Velaga na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na Odsjeku zaštite bilja. Od 2000. godine radila je u Ministarstvu poljoprivrede, kao načelnik poljoprivrede Mediterana, a zatim načelnik ekološke proizvodnje. Kada je, 2004. godine, započela priprema za pristupanje EU, počela je raditi na prvom pretpristupnom programu za poljoprivredu i ruralni razvoj - SAPARD. Nakon toga radila je u Gradu Zagrebu, a od 2008. ponovno je u Ministarstvu kao ravnateljica Uprave za ruralni razvoj - Upravne direkcija SAPARD/IPARD programa. Zadnjih godinu i pol bila je zaposlena u Vladi RH kao predstojnica Ureda za regionalni razvoj. Bila je i član pregovaračkih skupina za poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 22 - Regionalni razvoj.