Hrvatskoj prijeti nestašica pšenice

OSIJEK - Unatoč povećanom interesu, jesenas nisu zasijane sve planirane površine pšenicom. Procjenjuje se da je zasijano čak 50.000 ha manje površina u odnosu na prošlogodišnje, kaže prof. dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek, te dodaje da je teško reći koliko je zasijano pšenicom, ali da je prema nekim procjenama zasijano od 110.000 do 120.000 hektara. Kao glavni razlog tomu dr. Drezner navodi loše vremenske prilike, odnosno izuzetno velike količine oborina tijekom cijele godine, zbog čega je, kako napominje, kasnila i žetva najčešćih pretkultura pšenice, a osobito pred sjetvu i u vrijeme sjetve pšenice.

- Procijenjeno je da je u optimalnom roku sjetve, od 10. do 25. listopada, zasijano samo 25 posto planiranih površina. Poznato je da se, u pravilu, najveći urodi i najbolja kvaliteta ostvaruju upravo sjetvom pšenica u optimalnom roku sjetve. Dakle, najveći dio sjetve obavljen je izvan optimalnog roka u vrlo često vlažno i prevlažno tlo. Pšenice sijane u optimalnom roku sjetve u umjereno vlažno tlo uz primjerene agrotehničke mjere prošle su razdoblje niskih zimskih temperatura bez znatnijih oštećenja. Ušle su u fazu vlatanja, odnosno intenzivnog rasta, kada počinju trošiti za svoj rast i razvoj znatno veće količine hraniva i vode i trenutno vrlo dobro izgledaju - kaže dr. Drezner.

Stradao dio usjeva

Pšenice sijane izvan optimalnih rokova, kako naglašava dr. Drezner, najčešće rasipačima mineralnog gnojiva, u vlažno i osobito prevlažno tlo zaostaju rastom i razvojem te imaju manji broj biljaka i vlati po jedinici površine. Dio takvih usjeva je i stradao tijekom zime zbog sriježi i izmrzavanja (zbog kasne sjetve), a prisutne su i površine na kojima je stradao usjev zbog prekomjerne vlage (tzv. plješine). Poznato je i da su mnogi poljoprivredni proizvoðači smanjili uporabu mineralnih gnojiva u sjetvi, odnosno da je znatan dio njih sijao i bez predsjetvene gnojidbe, a što neće pozitivno utjecati na ukupnu ovogodišnju proizvodnju pšenice - kaže dr. Drezner te napominje kako se očekuje da će usjevi iz optimalnih rokova sjetve ranijih sorti za oko tri-četiri tjedna ući u klasanje, kada, sve do cvatnje, vrijedi preporuka da se odgovarajućim fungicidima štite usjevi pšenice od mogućih fuzarioza, ali i od ostalih mogućih bolesti.

Nezahvalne prognoze

- U sljedećem razdoblju formirat će se "izravne komponente uroda zrna" (broj klasova i zrna, prosječna masa jednog zrna), a sve do tada je nezahvalno prognozirati urod zrna. Ipak, gledajući cjelokupnu ovogodišnju proizvodnju (manje posijane površine, dosta vlažno tlo tijekom jeseni i zime, sjetva pretežito izvan optimalnog roka - često u prevlažno tlo, smanjene količine mineralnih gnojiva, često na štetu fosfornih i kalijevih gnojiva, neki su sijali i tzv. tavanušu, bilo je nešto sjetve i u siječnju i veljači), unatoč solidnoj cijeni na tržištu, prognoze ne mogu biti jako optimistične, kaže dr. Drezner te zaključuje da to ne znači i da na tržištu nećemo imati dovoljno pšenice 2011. godine.