Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska, dvije izrazito poljoprivredne upanije, meðu područjima su s najvećim problemom onečišćenja gnojivima, zbog čega su i ušle u “Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi” Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPŠ). Ministarstvo je u tom projektu, kako ističe Hrvoje Horvat, dr. vet. med., voditelj projekta, zapravo korisnik darovnice (GEF) na temelju čega je i objavilo poziv za javni natječaj za korištenje sredstava iz Fonda za smanjenje nitrata. Sredstva iz Fonda su namjenska i bespovratna, te ukupne vrijednosti 14,231.000 kuna. Sredstva se dodjeljuju za izgradnju ili rekonstrukciju objekata za skladištenje krutog stajskog gnoja i gnojnice, ureðaja za miješanje gnojnice, pumpi za pranjenje tankova, separatore za gnojnicu i sličnog. Spomenuti fond, kako ističu u Ministarstvu, predstavlja jednu od komponenti projekta koji ima za cilj izravno utjecati na smanjenje onečišćenja hranivima kroz investicije na farmama, a i kroz primjere u praksi pokazati tehnička rješenja koja su u skladu s "Dobrom poljoprivrednom praksom" (DPP).
Do podataka o postotku onečišćenja došlo se na temelju provedene analize, no Horvat napominje da bi dvije najistočnije upanije koje imaju najveći broj velikih proizvoðača stoke bile obuhvaćene projektom čak i da ranije nisu provedene analize o onečišćenosti. U projekt je ušla i Varadinska upanija, koja je takoðer od strane donatora označena kao područje s najvećim problemom onečišćenja hranivima.
Prilika i za legalizaciju farmi
- Varadinska upanija u projekt je ušla zbog pjeskovitih tala koja na njezinom području prevladavaju jer je u njima protok deset puta bri nego u ostalih tala, čime je povećana mogućnost onečišćenja podzemnih voda - kae Horvat, te napominje da je na terenu već zamijećen dobar interes za korištenje sredstava iz Fonda i to za oko 30 do 40 objekata. Postupak za dobivanje novca iz Fonda je, dodaje Horvat, jednostavniji nego kod IPARD-a, no i tu postoji "usko grlo".
- Riječ je tomu što je jako malo farmi sa svim urednim papirima, odnosno malo je legaliziranih objekata. Jedino farme podignute kreditima preko HBOR-a imaju uredne papire, dok mi smatramo da 95 psoto starijih farmi nije legalno. No ovo im je sada prilika da svoje objekte legaliziraju. Kao i kod natjecanja za sredstva iz EU fondova i ovdje je potrebno cijeli projekt u 100-postotnom iznosu isfinancirati, a tek potom dobiti povrat novca. Ova su sredstva namijenjena onima koji imaju od 10 do 100 grla, kae Horvat.
Edukacija za sve poljoprivrednike
Iako su projektom obuhvaćene samo tri upanije, i poljoprivrednici iz ostalih dijelova Hrvatske imat će mogućnost sudjelovati u razmjeni znanja. Naime, projekt predstavlja potporu proizvoðačima kako bi što lakše prešli na nove načine gospodarenja i usvojili regulativu EU u području proizvodnje hrane, što će biti i jedan od uvjeta za isplatu potpora u poljoprivredi. Naime, kako neslubeno doznajemo, kada uðemo u EU, poljoprivrednik koji je u sustavu direktnih plaćanja, a “uhvati” ga inspekcija ili kontrola, analizira njegovo tlo te utvrdi nedozvoljeni postotak onečišćenja, smanjit će se njegova financijska omotnica, odnosno njegovi poticaji. Ako se i nakon toga utvrdi da je razlog onečišćenja čisti nemar, pravilnik predviða čak i ukidanje poticaja.
Glas Slavonije