Jutarnji: Od jeseni za hranu 3500 kuna vie
Utjecaj cijena na svjetskim trištima prelit će se i na Hrvatsku. S ‘tihim tsunamijem’ Hrvatska bi se mogla suočiti najesen
ZAGREB
-“Tihi tsunami”, kako UN-ov Svjetski program za hranu naziva sadašnju
globalnu krizu hrane, već je pogodio mnoge zemlje Azije zbog
poskupljenja rie, ali panika se širi i prema razvijenom dijelu
svijeta. Istraivanja u Velikoj Britaniji pokazala su da će
prosječna obitelj godišnje trošiti 800 funti više za hranu, a u SAD-u
je jedan trgovački lanac uveo ograničenja na prodaju tako da jedan
kupac moe dobiti samo četiri pakiranja rie i brašna.
Uznemireni zbog dramatičnog rasta cijena itarica i odluke
pojedinih zemalja da zabrane njihov izvoz, restorani i manji dućani,
naime, počeli su stvarati zalihe u očekivanju da će cijene biti još
veće. Hoće li “tihi tsunami” pogoditi i Hrvatsku?
četveročlana je obitelj u oujku, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, za hranu morala izvojiti 2233 kune, odnosno 278 kuna više nego u istom mjesecu lani. Godinu ranije, meðutim, košarica prehrambenih proizvoda poskupjela je samo 7 kuna.
Kada idućih 12 mjeseci ne bi bilo novih poskupljenja, to bi značilo da će četveročlana obitelj za hranu morati godišnje izdvojiti oko 3500 kuna više nego godinu ranije. No, malo je izgledno da će tako i biti.
Premda o tome još ne ele javno govoriti, pojedini domaći proizvoðači i trgovci najavljuju da bi Hrvatsku već na jesen mogao zahvatiti novi val poskupljenja.
Intervencije Vlade
Utjecaj cijena na svjetskim trištima prelit će se i na hrvatsko, a to već potvrðuju i zahtjevi seljaka za dvostruko većim cijenama itarica. Pekari su već najavili minimalni rast cijene kruha od 10 posto, dok mljekari još pregovaraju s ministarstvom oko nove otkupne cijene. Stiu i najave da bi značajno moglo poskupjeti i meso čija je cijena još uvijek stabilna, ponajviše zbog dvije intervencije Vlade na trište.
“Realna cijena mesa trebala biti i dvostruko veća od sadašnje”, smatraju u jednoj domaćoj mesnoj industriji. Zbog visokih cijena uljarica na svjetskom trištu za očekivati je i novi rast cijena ulja.
Rast cijene pšenice
Iako hrvatske vlasti poručuju da nema argumenata za rast cijena, proizvoðači upozoravaju da jedino rastom cijena mogu odrati profitabilnost. Unatoč boljoj etvi u svijetu, ističu, u svijetu neće doći do očekivanog pada cijena itarica.
Na robnim burzama pšenica se već sada za kraj ljeta ugovara po cijeni od 203 eura za tonu, dok je lani iznosila samo 160 eura. Još dramatičnija je situacija s uljaricama, pa se tako suncokretovo ulje ugovara za kraj ljeta po cijeni od 1100 eura za tonu, dok je lani iznosila samo 680 eura.
Dok problem poskupljenja hrane Vlada još uvijek rješava kroz kontrolu cijena i novčane intervencije, svjetske financijske institucije predlau posve novi pogled na poljoprivredu. Tako je ovih dana Europska banka za obnovu i razvitak vladama u tranziciji uputila pismo u kojem ih savjetuju da povećaju investicije u poljoprivredu jer je to jedini način da se proizvodi više hrane te obuzdaju cijene i inflacija.
Mjere koje vlade sada povlače, poput kontrole cijena, kvota, subvencija i intervencija u konačnici mogu biti kontraproduktivne i imati negativan utjecaj na ljude i trište, upozoravaju iz EBRD-a.
Preporučuju da vlade porade na poboljšanju infrastrukture od farme do trišta te unaprijede trišna pravila i institucije kako bi visoke cijene farmerima bile dovoljno poticajne da povećaju ponudu. To znači da bi se u Hrvatskoj, meðu ostalim, trebala angairati veća sredstva za pokretanje proizvodnje na velikim površinama koje se sada ne obraðuju te pokrenuti program za odvodnju i navodnjavanje.
Svjetski program za hranu predviða da će se do 2030. svjetska potranja prehrambenih proizvoda povećati za čak 60 posto. Stručnjaci su suglasni da je potrebna velika promjena, agrarna “renesansa” ili “revolucija”.
U EU farmeri su posljednjih godina prestali koristiti 3,8 milijuna hektara obradivog zemljišta da bi riješili probleme viška hrane, a sada se razmišlja kako tu zemlju vratiti u proizvodnju. I u Hrvatskoj je ove godine pod pšenicom zasijano manje površina nego prethodne godine.
Problem biogorivo
Jednim od vanijih razloga poskupljenja hrane smatra se upotreba zemlje za uzgoj itarica namijenjenih proizvodnji biogoriva, kao i poticaji koje su vlade za to odobravale, a sve je više upitan i ekološki učinak koji se time elio postići. Svjetski lideri stoga postavljaju pitanje koliko je isplativo i moralno koristiti zemlju za uzgoj itarica namijenjenih proizvodnji biogoriva, dok mnogi gladuju.
Britanski premijer Gordon Brown najavio je da će od EU zatraiti revidiranje cilja prema kojem bi se udjel biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva trebao povećati na 10 posto do 2010.
Što je prouzročilo rast cijena hrane?
Rast svjetske populacije znači trošenje resursa poput vode, tla i nafte. Cijena itarica porasla je i zbog njihove povećane potranje kako bi se prehranila stoka u Kini, čija rastuća srednja klasa eli jesti meso. Tu je i trogodišnja suša u Australiji, napetosti na trištu jer je nekoliko zemalja prestalo izvoziti itarice špekulirajući da će tako više zaraditi, te velika potranja za kukuruzom kao sirovinom za biogorivo.
Zašto je ria problem?
Od siječnja 2007. cijena rie gotovo se utrostručila jer su velike površine tla u nekim zemljama, tradicionalnim uzgajivačima, naglo urbanizirane. Istodobno, pojačana potranja za mesom rezultira time da azijski seljaci napuštaju uzgoj rie. Poplave u Indoneziji i Bangladešu te hladno vrijeme u Vijetnamu i Kini utjecali su da se zalihe rie značajno smanje.
Tko je najtee pogoðen?
Siromašne zemlje. Sadašnja bi kriza mogla op-asno destabilizirati 33 zemlje. Neravnotea u opskrbi hranom zadrat će se barem do 2010.
Što moemo učiniti?
Farmeri u razvijenim zemljama intenzivnije će uzgajati usjeve; predviða se da će se u EU ove godine uzgojiti 13 posto više itarica. Meðu dobitnicima će biti i farmeri u SAD-u, Brazilu, Argentini, Kanadi i Australiji.
četveročlana je obitelj u oujku, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, za hranu morala izvojiti 2233 kune, odnosno 278 kuna više nego u istom mjesecu lani. Godinu ranije, meðutim, košarica prehrambenih proizvoda poskupjela je samo 7 kuna.
Kada idućih 12 mjeseci ne bi bilo novih poskupljenja, to bi značilo da će četveročlana obitelj za hranu morati godišnje izdvojiti oko 3500 kuna više nego godinu ranije. No, malo je izgledno da će tako i biti.
Premda o tome još ne ele javno govoriti, pojedini domaći proizvoðači i trgovci najavljuju da bi Hrvatsku već na jesen mogao zahvatiti novi val poskupljenja.
Intervencije Vlade
Utjecaj cijena na svjetskim trištima prelit će se i na hrvatsko, a to već potvrðuju i zahtjevi seljaka za dvostruko većim cijenama itarica. Pekari su već najavili minimalni rast cijene kruha od 10 posto, dok mljekari još pregovaraju s ministarstvom oko nove otkupne cijene. Stiu i najave da bi značajno moglo poskupjeti i meso čija je cijena još uvijek stabilna, ponajviše zbog dvije intervencije Vlade na trište.
“Realna cijena mesa trebala biti i dvostruko veća od sadašnje”, smatraju u jednoj domaćoj mesnoj industriji. Zbog visokih cijena uljarica na svjetskom trištu za očekivati je i novi rast cijena ulja.
Rast cijene pšenice
Iako hrvatske vlasti poručuju da nema argumenata za rast cijena, proizvoðači upozoravaju da jedino rastom cijena mogu odrati profitabilnost. Unatoč boljoj etvi u svijetu, ističu, u svijetu neće doći do očekivanog pada cijena itarica.
Na robnim burzama pšenica se već sada za kraj ljeta ugovara po cijeni od 203 eura za tonu, dok je lani iznosila samo 160 eura. Još dramatičnija je situacija s uljaricama, pa se tako suncokretovo ulje ugovara za kraj ljeta po cijeni od 1100 eura za tonu, dok je lani iznosila samo 680 eura.
Dok problem poskupljenja hrane Vlada još uvijek rješava kroz kontrolu cijena i novčane intervencije, svjetske financijske institucije predlau posve novi pogled na poljoprivredu. Tako je ovih dana Europska banka za obnovu i razvitak vladama u tranziciji uputila pismo u kojem ih savjetuju da povećaju investicije u poljoprivredu jer je to jedini način da se proizvodi više hrane te obuzdaju cijene i inflacija.
Mjere koje vlade sada povlače, poput kontrole cijena, kvota, subvencija i intervencija u konačnici mogu biti kontraproduktivne i imati negativan utjecaj na ljude i trište, upozoravaju iz EBRD-a.
Preporučuju da vlade porade na poboljšanju infrastrukture od farme do trišta te unaprijede trišna pravila i institucije kako bi visoke cijene farmerima bile dovoljno poticajne da povećaju ponudu. To znači da bi se u Hrvatskoj, meðu ostalim, trebala angairati veća sredstva za pokretanje proizvodnje na velikim površinama koje se sada ne obraðuju te pokrenuti program za odvodnju i navodnjavanje.
Svjetski program za hranu predviða da će se do 2030. svjetska potranja prehrambenih proizvoda povećati za čak 60 posto. Stručnjaci su suglasni da je potrebna velika promjena, agrarna “renesansa” ili “revolucija”.
U EU farmeri su posljednjih godina prestali koristiti 3,8 milijuna hektara obradivog zemljišta da bi riješili probleme viška hrane, a sada se razmišlja kako tu zemlju vratiti u proizvodnju. I u Hrvatskoj je ove godine pod pšenicom zasijano manje površina nego prethodne godine.
Problem biogorivo
Jednim od vanijih razloga poskupljenja hrane smatra se upotreba zemlje za uzgoj itarica namijenjenih proizvodnji biogoriva, kao i poticaji koje su vlade za to odobravale, a sve je više upitan i ekološki učinak koji se time elio postići. Svjetski lideri stoga postavljaju pitanje koliko je isplativo i moralno koristiti zemlju za uzgoj itarica namijenjenih proizvodnji biogoriva, dok mnogi gladuju.
Britanski premijer Gordon Brown najavio je da će od EU zatraiti revidiranje cilja prema kojem bi se udjel biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva trebao povećati na 10 posto do 2010.
Kriza hrane opasno će destabilizirati 33 zemlje
Tridesetogodišnje razdoblje relativno stabilnih cijena osnovnih prehrambenih namirnica, tzv. Goldilocks era, iza nas je. Koji su glavni uzroci krize hrane i kako je prevladati?Što je prouzročilo rast cijena hrane?
Rast svjetske populacije znači trošenje resursa poput vode, tla i nafte. Cijena itarica porasla je i zbog njihove povećane potranje kako bi se prehranila stoka u Kini, čija rastuća srednja klasa eli jesti meso. Tu je i trogodišnja suša u Australiji, napetosti na trištu jer je nekoliko zemalja prestalo izvoziti itarice špekulirajući da će tako više zaraditi, te velika potranja za kukuruzom kao sirovinom za biogorivo.
Zašto je ria problem?
Od siječnja 2007. cijena rie gotovo se utrostručila jer su velike površine tla u nekim zemljama, tradicionalnim uzgajivačima, naglo urbanizirane. Istodobno, pojačana potranja za mesom rezultira time da azijski seljaci napuštaju uzgoj rie. Poplave u Indoneziji i Bangladešu te hladno vrijeme u Vijetnamu i Kini utjecali su da se zalihe rie značajno smanje.
Tko je najtee pogoðen?
Siromašne zemlje. Sadašnja bi kriza mogla op-asno destabilizirati 33 zemlje. Neravnotea u opskrbi hranom zadrat će se barem do 2010.
Što moemo učiniti?
Farmeri u razvijenim zemljama intenzivnije će uzgajati usjeve; predviða se da će se u EU ove godine uzgojiti 13 posto više itarica. Meðu dobitnicima će biti i farmeri u SAD-u, Brazilu, Argentini, Kanadi i Australiji.
Jutarnji.hr