Seljacima umjesto dvjesto poticaja samo jedan
Poljoprivreda je
specifično, teško i veliko poglavlje u pretpristupnim pregovorima s EU,
koje ne treba shvaćati kao opterećenje nego kao priliku da ga
pretvorimo u dodanu vrijednost Hrvatske u EU. Zato je i samo
pregovaračko stajalište velik dokument koji ćemo nastojati zgotoviti do
ljeta – rekao je Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač Hrvatske s EU, na
skupu o otvaranju pristupnih pregovora u poglavlju 11. – poljoprivreda
i ruralni razvoj. Za kvalitetu
pregovaračkog stajališta vano je da se temelji na preciznim i točnim
brojkama, da se ispune svi preduvjeti za zaštitu hrvatskih legitimnih
interesa te da se donesu strateške odluke kako će se pristupiti
pojedinim sektorima, objasnio je.
S obzirom na to da
poljoprivreda danas znači i proizvodnju energenata, moramo pratiti i te
trendove EU, istaknuo je ministar poljoprivrede Boidar Pankretić. To
podrazumijeva europski multifunkcionalni model poljoprivrede i
promišljanje o odrivom ruralnom razvoju. No, danas je 185 sela u
Hrvatskoj bez ijednog stanovnika, a 2405 ih ima manje od stotinu, te su
reforme i promjene, elimo li konkurentnu poljoprivredu u EU i preporod
hrvatskog sela, nune i neodgodive.
Da bi se počelo s reformama, Vlada je osigurala više novca u proračunu, kojim će se posebno financirati nova tehnologija, nove farme i objekti. Sredstva za kapitalna ulaganja udvostručit će se na oko 500 milijuna kuna, a oni koji budu ulagali vlastita sredstva moći će ostvariti povrat novca do 35 posto investicije. Trenutačno se, tvrdi Pankretić, u Hrvatskoj isplaćuje više od 200 različitih potpora seljacima, koje je, kao i u EU, nuno svesti na jedan poticaj po gospodarstvu. Poljoprivredno zemljište pak ne smije završiti u rukama špekulanata što će se uskoro i zakonski regulirati, a svatko tko ga ne bude obraðivao, platit će za to, čak i općine i gradovi koji budu loši gospodari dravnog zemljišta.
Proračun i kvote
Miroslav Boić, pomoćnik ministra i voditelj radne skupine za poglavlje 11, tvrdi kako prema Eurostatovu istraivanju ulazak u EU znači i 40 posto veći poljoprivredni dohodak. Hrvatskoj poljoprivredi ulazak u EU donosi zajedničke standarde kvalitete i trenja proizvoda, ukidanje carina za uvoz hrane iz EU, proizvodna ograničenja za šećer i mlijeko, gubitak autonomije u voðenju agrarne politike, pravo na izvozne subvencije i iste zaštitne mehanizme, kazao je Boić ističući kako su dva najbitnija pitanja pregovora koja će uslijediti proračun i kvote.
Da bi se počelo s reformama, Vlada je osigurala više novca u proračunu, kojim će se posebno financirati nova tehnologija, nove farme i objekti. Sredstva za kapitalna ulaganja udvostručit će se na oko 500 milijuna kuna, a oni koji budu ulagali vlastita sredstva moći će ostvariti povrat novca do 35 posto investicije. Trenutačno se, tvrdi Pankretić, u Hrvatskoj isplaćuje više od 200 različitih potpora seljacima, koje je, kao i u EU, nuno svesti na jedan poticaj po gospodarstvu. Poljoprivredno zemljište pak ne smije završiti u rukama špekulanata što će se uskoro i zakonski regulirati, a svatko tko ga ne bude obraðivao, platit će za to, čak i općine i gradovi koji budu loši gospodari dravnog zemljišta.
Proračun i kvote
Miroslav Boić, pomoćnik ministra i voditelj radne skupine za poglavlje 11, tvrdi kako prema Eurostatovu istraivanju ulazak u EU znači i 40 posto veći poljoprivredni dohodak. Hrvatskoj poljoprivredi ulazak u EU donosi zajedničke standarde kvalitete i trenja proizvoda, ukidanje carina za uvoz hrane iz EU, proizvodna ograničenja za šećer i mlijeko, gubitak autonomije u voðenju agrarne politike, pravo na izvozne subvencije i iste zaštitne mehanizme, kazao je Boić ističući kako su dva najbitnija pitanja pregovora koja će uslijediti proračun i kvote.
www.vecernji.hr